BORBA ZA STATUS ELEKTRANE

Struju iz Pozdrava Suncu Zadar bi prodavao HEP-u

15.05.2011 u 08:00

Bionic
Reading

Grad Zadar energiju iz ove instalacije od početka namjerava prodavati HEP-u, umjesto sadašnjeg besplatnog predavanja, a kada bi se noću gasila rasvjeta, na toj struji gradski proračun mogao bi i zaraditi

Nakon prelaska krova zgrade Carine, sunčeve zrake oko šest sati polako prilaze fotonaponskoj instalaciji utisnutoj u vrh zadarskog Poluotoka. Dok se valovi pružaju po kamenim stepenicama Morskih orgulja, solarne ćelije uz obalu prve se izlažu utjecaju našeg najvećeg izvora energije.

Staklo na njima nekoliko puta je puklo od 2007. godine kada je kružna instalacija postavljena, ali jutarnji trkač sada dokazuje da napuknuća više nema. Za njim je došao i radnik Čistoće da posebnim alatom i tekućinom očisti školjke i alge nakupljene po stijenkama orgulja na kojima more beskonačno izmišlja sasvim nove verzije stalno slične melodije. Dotle, Sunce je obasjalo cijeli fotonaponski krug promjera 22 metra, pa gradska elektrana počinje s novim radnim danom.

U taj mali elektroenergetski pogon, površine 380 četvornih metara, ugrađeno je 264 fotonaponskih modula pomoću kojih se energija Sunčevog zračenja pretvara u električnu energiju. Snaga mu iznosi 15,7 kW, a proizvodi oko 20 MWh struje godišnje.

Instalacija prema zamisli arhitekta Nikole Bašića s Morskim orguljama tvori umjetničku cjelinu koja je 'tehnička poveznica s prirodnim elementima - vodom, zrakom, vjetrom i Suncem'. Da nije programiranih noćnih svjetlosnih priredbi, ova elektrana bila bi profitabilan gradski projekt. Noćno ukrasno svjetlucanje tog kruga na Rivi troši oko četiri puta više električne energije nego što je pretvara iz Sunčevog zračenja. Struja generirana danju predaje se izravno u elektroenergetsku mrežu, a noću se iz tog sustava troši.

Grad Zadar energiju iz ove instalacije od početka namjerava prodavati HEP-u, umjesto sadašnjeg besplatnog predavanja, a kada bi se noću gasila rasvjeta, na toj struji gradski proračun mogao bi i zaraditi.

Posebnim tarifnim sustavom otkupa država se obavezala podupirati ulaganja u obnovljive izvore energije, ali stvar nije jednostavna. Žana Klarić, stručna suradnica za zaštitu okoliša u gradskoj upravi, na skupu održanom u utorak o toj problematici održanom u Zadru potvrdila je da Pozdrav Suncu ni nakon četiri godine još nema planirani status. Do njega se dolazi ispunjavanjem državnih zahtjeva navedenih u Pravilniku o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije.

15 dugih koraka

Procedura dobivanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije komplicirana je i kada je pojednostavljena:
1. Izrada idejnog projekta
2. Podnošenje zahtjeva za izdavanje tehnoekonomskih podataka za potrebe preliminarne analize priključenja na mrežu
3. Podnošenje zahtjeva za izdavanje PEES-a
4. Ugovor o priključenju
5. Ishođenje lokacijske dozvole
6. Podnošenje zahtjeva za energetsko odobrenje Ministarstvu gospodarstva
7. Izrada i potvrda glavnog projekta
8. Podnošenje zahtjeva za prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije HERA-i
9. Sklapanje ugovora o otkupu energije s HROTE-om
10. Izgradnja
11. Zahtjev za izdavanje EES-a i za priključenje
12. Sklapanje ugovora o opskrbi
13. Ugovor o vođenju pogona
14. Prijava početnog pokusnog rada
15. Dobivanje statusa povlaštenog proizvođača u HERA-i.

Pozdrav Suncu prešao je dio tog puta i upisan je u Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije, koji vodi Ministarstvo gospodarstva, ali još nema krajnji status 'povlaštenog proizvođača'

Na primjeru sudbine Pozdrava Suncu, kao projektu kakve bi u Hrvatskoj mogli pokretati i manji investitori, pokazuje se da je dugotrajna procedura značajna prepreka tim investicijama. U svom izlaganju na zadarskom skupu na to se osvrnula Maja Božičević Vrhovčak, predsjednica Društva za oblikovanje održivog razvoja, istaknuvši da spomenuti pravilnik ne predviđa značajnija pojednostavljenja za male proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora za kakve građani imaju najviše interesa.

'Nije status povlaštenosti svrha sam po sebi, već se radi o ostvarivanju poticajne cijene kroz ugovor s hrvatskim operatorom tržišta električne energije', istaknula je Božičević Vrhovčak. Dodala je da iskustva ulagača pokazuju da najveće prepreke nisu u regulativi s područje energetike, već u neusklađenosti propisa s područja gradnje i energetike.

Zadarski skup održan je u čitaonici Strukovne škole Vice Vlatkovića čiji je ravnatelj Tihomir Tomčić najavio da će ta škola za desetak dana raspisati natječaj za opremanje buduće fotonaponske centrale instalirane snage 10kWh, koja će biti postavljena na ulazu u školu.

Ravnatelj Tomčić naveo je i da škola obrazuje privatne poduzetnike za poslove instaliranja solarnih sustava, a učenicima nudi izborne predmete obuke za instalatera toplinskih i fotonaponskih sustava. Vodstvo škole na taj način učenike želi učiti o najnovijim tehnološkim dostignućima, a ne čekati modernizaciju sustava koji se mijenja sporo i tromo.

Radionicu su organizirale udruge Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba, Eko Liburnia iz Rijeke, Eko-Zadar iz Zadra, Press centar za okoliš iz Osijeka, Zvono uz Kupu iz Zamršja kod Karlovca i Energetski institut 'Hrvoje Požar' iz Zagreba, uz financijski potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i Europska unije u sklopu IPA programa. U okviru tog projekta slijede radionice u Osijeku, Karlovcu i Rijeci.

Cilj projekta je, posredstvom utjecanja na donositelje odluka i predlaganjem konkretnih rješenja, malim proizvođačima pojednostavniti administrativni postupak stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora. Kako bi se to postiglo, rečeno je na skupu, potrebna je politička volja. Zato će udruge provesti analizu programa parlamentarnih stranaka od kojih će zatražiti i da odgovore na upitnik kojim će se ispitivati njihova spremnost da u programe za buduće mandatno razdoblje integriraju poticanje korištenja obnovljivih izvora energije.