Kako bi ukupni proračunski rashodi u 2011. godini ostali isti kao i ove godine, izvanredne troškove pristupanja Europskoj uniji i nabujale troškove kamata Vlada će pokriti smanjivanjem socijalnih prava i izdataka za zdravstvo. Rast troškova mirovinskog sustava zaustavljen je zamrzavanjem mirovina, a ugrožene proračunske prihode trebala bi spasiti bolja naplata PDV-a i trošarina
Vladin prijedlog proračuna za 2011. godinu predviđa deficit središnje države od 4,3 posto BDP-a odnosno 14,8 milijardi kuna. Ukupni prihodi manji su za 0,8 posto i iznose 107,4 milijarde kuna, a rashodi su ostali gotovo nepromijenjeni i iznose 122,3 milijarde kuna.
Prem riječima ministra Šukera, proračun je temeljen na konzervativnoj projekciji gospodarskog rasta od 1,5 posto u 2011. godini. Kritične točke koje generiraju najveći deficit i dalje su troškovi mirovina i zdravstva. Za isplatu mirovina u 2011. nedostajat će u mirovinskom sustavu oko 16 milijardi kuna, a za zdravstveni sustav oko 1,5 milijardi kuna.
Zbog povećanog broja umirovljenika rashodi za mirovine će rasti, unatoč 'zamrzavanju' pojedinačnih isplata. U zdravstvenom sustavu očekuje se ušteda, ali problem su nagomilani dugovi. U Ministarstvu financija priznaju da u ovom trenutku postoji oko milijardu kuna neplaćenih dospjelih potraživanja.
Povećani troškovi kamata na račun zdravstva i socijale
Ukupni proračunski rashodi ostali su na razini 2010. godine, ali je došlo do značajnih preraspodjela zbog naraslih troškova kamata, mirovina i sl. te izdataka vezanih uz proces pridruživanja Europskoj uniji. Ukupno povećanje rashoda za navedene namjene iznosi cca 4 milijarde kuna.
Samo za kamate na javni dug u idućoj godini trebat će izdvojiti 1,1 milijardu kuna više, a povećani su i troškovi za vojnu opremu (za 260,5 milijuna kuna), izdvajanja za mirovine (za 163,2 milijuna kuna), razvoj vodnog gospodarstva (za 70,1 milijun kuna) i porodiljne naknade (za 54 milijuna kuna). U 2011. očekuju nas i izvanredni rashodi za popis stanovništva (+146,1 milijun kuna) te parlamentarne izbore i referendum za EU (+177 milijuna kuna).
Pridruživanje Europskoj uniji u idućoj godini koštat će nas 1,9 milijardi kuna koliko iznose sve stavke vezane za proces pridruživanja.
Zbog novih izdataka koje nije mogla izbjeći, Vlada je morala pronaći uštede na drugim proračunskim stavkama. U toj preraspodjeli najveći gubitnici su zdravstvo i 'socijala'. Troškovi zdravstvenog sustava smanjeni su za oko pola milijarde kuna, a socijalni transferi građanima i kućanstvima manji su za 460 milijuna kuna. Potpore javnim poduzećima smanjene su za oko 200 milijuna kuna dok su subvencije za poljoprivredu ostale nepromijenjene. Smanjena je i pomoć lokalnoj upravi i samoupravi, a značajne uštede Vlada će ostvariti i na ukidanju poreznih olakšica.
Prihodi od PDV-a i trošarina rastu za 2 milijarde kuna
U idućoj godini planiraju se ukupni proračunski prihodi od 107,4 milijarde kuna što je oko milijardu kuna ili 0,8 post manje nego 2010. godine. Vlada očekuje osjetan pad prihoda od porezna na dobit i poreza na dohodak dok bi ostali porezni prihodi i doprinosi trebali rasti.
Od porezna na dohodak očekuje se manjak od 150 milijuna kuna, a od poreza na dobit 630 milijuna kuna. Značajan pad prihoda od porezna na dohodak i dobit te izostanka kriznog poreza trebao bi se kompenzirati rastom prihoda od porez na dodanu vrijednost i doprinosa na plaće.
Naime, Ministarstvo financija očekuje rast prihoda od PDV-a i trošarina od čak 2 milijarde kuna te rast doprinosa od oko pola milijarde kuna. Ministar Šuker nije obrazložio otkud toliki optimizam s obzirom na projicirani gospodarski rast od 1,5 posto i negativne trendove u zapošljavanju i potrošnji.
Troškovi sanacije brodogradilišta se prolongiraju
U proračunskim rezervama predviđeno je milijardu kuna za troškove sanacije brodogradilišta. Ministar Šuker potvrdio je da je u ovoj godini naplaćeno oko 800 milijuna kuna jamstava te da Ministarstvo neće izdavati nova jamstva dok ne završi proces privatizacije.
Plasirana jamstva trenutno iznose oko 8,5 milijardi kuna, a kada bi se uračunala i sredstva potrebna za isplatu kamate državu bi taj običaj jamčenja za tvrtke u svom vlasništvu koštao oko 12 milijardi kuna.
Dio troškova prebacit će se na nove vlasnike brodogradilišta, a dio će biti kompenziran kroz vrijednost pomorskog dobra. 'O ostatku duga koji dođe na naplatu razgovarat ćemo s bankama s ciljem postizanja aranžaman o reprogramu na rok od 10 godina', pojasnio je Šuker.
