ZAKON U RASPRAVi

Stiže paneuropska mirovina: Donosimo osnovne informacije o novom obliku štednje za stare dane

07.06.2022 u 06:33

Bionic
Reading

Hrvatski građani uskoro će dobiti još jednu mogućnost štednje za mirovinu. Riječ je paneuropskom mirovinskom proizvodu, novom modelu dobrovoljne mirovinske štednje dostupne svim građanima Europske unije, koji će konkurirati sličnim nacionalnim mirovinskim fondovima

Ministarstvo financija u petak je uvrstilo u javnu raspravu Nacrt prijedloga zakona o provedbi Uredbe Europske unije 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP).

Nova mirovinska opcija nudit će se građanima Europske unije kao dopuna postojećim nacionalnim oblicima štednje za mirovinu, a u cilju stvaranja jedinstvenog tržišta osobnih mirovina i ublažavanja demografskih izazova starenja stanovništva.

Ideja je da se razvojem prekograničnih mirovinskih fondova potaknu građani da veći dio svoje štednje usmjere iz gotovine i bankovnih depozita na tržište kapitala. Ulaganje u dugoročne investicijske proizvode građanima bi omogućilo veći povrat i poboljšanje primjerenosti mirovina, a gospodarstvu nove izvore kapitala.

Uvođenjem PEPP-a i hrvatskim građanima pružit će se veći izbor za dobrovoljnu mirovinsku štednju (III. mirovinski stup), a koja bi u budućnosti trebala imati značajniju ulogu u planiranju mirovine.

Na našem tržištu trenutno djeluje 28 mirovinskih fondova u III. mirovinskom stupu (8 otvorenih i 20 zatvorenih) u kojima štedi 403.000 građana. Otvoreni dobrovoljni fondovi u Hrvatskoj raspolažu s neto imovinom od 6,31 milijardu kuna dok se u zatvorenima nalaze još 1,34 milijarde kuna. Za usporedbu, obvezni mirovinski fondovi II. mirovinskog stupa raspolažu neto imovinom od 132 milijarde kuna.

  • +8
Umirovljenici Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Paneuropski mirovinski fondovi imat će iste standardne značajke u cijeloj Uniji, a moći će ih nuditi brojni pružatelji, među ostalim osiguravajuća društva, banke, strukovni mirovinski fondovi, investicijska društva i upravitelji imovinom. To ujedno znači da će i domaća mirovinska društva moći iskoračiti na cjelokupno tržište Europske unije.

Prenosivost štednje

Premda se na PEPP neće primjenjivati odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, uredbom Europskog parlamenta bit će osigurana ujednačena primjena kapitalnih zahtjeva i zahtjeva vezanih uz solventnost, izvještavanje, upravljanje i rizik kako za PEPP-ove proizvode međusobno, tako i za PEPP u odnosu na druge mirovinske, fondovske i osigurateljske proizvode.

Također, pružatelji PEPP-a morat će imati odobrenje Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje.

Regulacija i nadzor poslovanja društava povezanih s paneuropskim fondovima u Hrvatskoj bit će u nadležnosti HNB-a i Hanfe, što uključuje registraciju, nadzor nad radom pružatelja i distributera PEPP-a, nadzor proizvoda i upravljanja od strane pružatelja i distributera te ovlast podnošenja optužnih prijedloga za propisane prekršaje.

Štedišama u paneuropskim mirovinskim fondovima osigurat će se prenosivost štednje tako da prilikom promjene boravišta u drugu državu članicu mogu nastaviti uplaćivati sredstva na svoj postojeći račun PEPP-a.

Porezni tretman 

Zakon pobliže regulira uvjete povezane s podračunima u Hrvatskoj, kojima se uređuje faza prikupljanja sredstava, faza isplate te mogućnosti prijevremene i jednokratne isplate mirovine u okviru PEPP-a. Što se tiče poreznog tretmana, na primitke u okviru PEPP-a primjenjivat će se odredbe o porezu na dohodak, a koje se odnose i na postojeće dobrovoljne mirovinske fondove.

Nakon usvajanja predloženog zakona Hrvatska narodna banka i Hanfa će u sklopu svojih nadležnosti u roku od 12 mjeseci donijeti podzakonske propise koji će omogućiti poslovanje paneuropskih mirovinskih fondova u Hrvatskoj.