Kamate na štednju u bankama nikad nisu bile niže, što ljuti mnoge štediše, koji na račun kamate više ne zarade ni toliko da pokriju troškove vođenja računa. Oni upućeniji u tržište kapitala već su davno razročili štednju i prebacili je u druge vrste imovine, poput dionica ili investicijskih fondova, koji su puno manje rizični od igre na burzi, a u ovoj godini svojim su klijentima donijeli lijepu zaradu
Investicijski fondovi, za razliku od oročene štednje, klijentima zarađuju novac ulažući u razne vrste burzovne imovine. Četiri su glavne vrste investicijskih fondova: dionički, koji većinu novca svojih štediša ulažu u dionice raznih kompanija na svjetskim burzama; mješoviti, koji kombiniraju dionice, obveznice, udjele u drugim fondovima i druge kratkoročne vrijednosne papire; obveznički, koji su namijenjeni konzervativnijim ulagačima te pretežno ulažu u obveznice sigurnih zemalja i kompanija, te po novom kratkoročni obveznički, koji su donedavno bili poznati kao novčani fondovi i koji su najsigurniji jer uglavnom ulažu u papire poput trezorskih zapisa, brzo se vrte, ali nose skromnu zaradu te njihovi prinosi gotovo nikad ne idu u minus.
Najveće prinose u dosadašnjem dijelu godine zbog povoljnih trendova na dioničkim burzama diljem svijeta očekivano beru dionički fondovi, pri čemu je prvak fond ZB Euroactiv Zagrebačke banke jer je štedišama donio gotovo 18 posto zarade. Prema podacima kojima raspolaže portal hrportfolio, taj je fond samo u protekla tri mjeseca u plusu više od četiri posto. Riječ je o fondu koji postoji već 15 godina, ima imovinu vrijednu 230 milijuna kuna i ulaže je u dionice jakih europskih korporacija poput Rochea, SAP-a, Danonea i Unilevera.
vezane vijesti
Više od 15 posto prinosa uhvatio je i fond KD Nova Europa. Manji je to fond, s ukupnom imovinom od samo 31 milijun kuna koji se bacio na rusko tržište te dionice energetskih i financijskih kompanija.
Treći najuspješniji fond je Platinum Global Opportunity, koji je uhvatio više od 13 posto prinosa ulažući u dionice američkih kompanija poput Walta Disneyja i Walmarta.
Zanimljivo je to što su najbolji umjereno rizični mješoviti fondovi prinosima pretekli slabije dioničke fondove. Tako je prvak među njima InterCapitalov Balanced fond, koji je u dosadašnjem dijelu godine mušterijama zaradio deset posto na njihov ulog. Fond postoji dulje od 17 godina i raspolaže imovinom od 62 milijuna kuna koja se ulaže u hrvatske, njemačke, španjolske i druge obveznice, ali i dionice kompanija poput Berkshire Hathawaya, koju vodi legendarni ulagač Warren Buffet.
Vrlo blizu prinosa od deset posto su i mješoviti fondovi dviju najvećih banaka, Zabe i PBZ-a. Pritom je ZB Global nešto bolji s prinosom od 9,5 posto, dok je PBZ Global ulovio 8,7 posto prinosa. Razlika između ta dva fonda je u tome što je ZB Global nešto više orijentiran na Hrvatsku i regiju, dok su investicije PBZ Globala više usmjerene na SAD.
Lideri među obvezničkim fondovima dva su InterCapitalova fonda: Bond i Global Bond s prinosima od 6,3 i 4,2 posto. To bi bila dva najbolja obveznička fonda da se između njih nije ugurao ZB Bond, koji je od početka godine nabacio 5,25 posto prinosa. U portfeljima ova tri fonda nema velike egzotike - novac se ulaže u hrvatske državne obveznice, uz malu iznimku InterCapital Global Bonda, koji nešto više ulaže u njemačke i francuske državne obveznice.
Na kraju treba spomenuti kratkoročne obvezničke, tj. bivše novčane fondove. Najbolji među njima dva su PBZ-ova fonda: D-START i PBZ Short Term Bond s prinosom od oko jedan posto. Nešto manje od jedan posto prinosa zaradio je i KD Locusta fond. Sva tri fonda ulažu većinu novca u obveznice, trezorske zapise i depozite u bankama.
