'Srbija se nalazi u okruženju u kome postoji manje ili više slobodna trgovina. Nalazimo se u periodu globalne inflacije. Pšenica je od žetve do danas poskupjela nevjerojatno mnogo', rekao je srbijanski ministar poljoprivrede.

Upravo zbog regulacije stanja na tržištu, zabranu izvoza pšenice iz Srbije zatražili su tamošnje udruženje Fonda za žito i Unija pekara koji su najavili povećanje cijena kruha za 30 posto ako domaće tržište, zbog izvoza, ostane bez dovoljnih količina pšenice i brašna.

Naime, prema podacima Fonda za žito, iz Srbije se od prošlogodišnje žetve do početka ožujka izvezlo čak 615.000 tona, što je za 115.000 tona više od planiranih 500.000 tona.

C. GORA: SRBIJA KRŠI CEFTA SPORAZUM

Iako je ministar Petrović u razgovoru za B92 istaknuo da se Vlada Srbije prije donošenja spomenute odluke konzultirala s Europskom unijom te da je uzela u obzir obveze Srbije u okviru sporazuma CEFTA, ova je odluka podigla prašinu u susjednoj Crnoj Gori. Crnogorski je ministar poljoprivrede Tarzan Milošević, dan nakon što je odluka donesena, optužio Vladu Srbije da je zabranom izvoza pšenice prekršila CEFTA sporazum.

Dok crnogorski mediji navode da razloga za brigu ima jer u Crnoj Gori ne postoje ozbiljnije zalihe brašna i pšenice, ministar Milošević je ustvrdio da spomenuta odluka srbijanske vlade ipak neće izazvati nestašice pšenice i brašna u toj zemlji. Iz redova crnogorskih gospodarstvenika pak stiže drugačije mišljenje.

'Ova situacija realno je problem za Crnu Goru, mada je meni sasvim razumljivo da Srbija, a prije nje i Rusija, štite svoje interese i vode računa o bilančnim potrebama svog stanovništva', izjavio je agenciji Beta vlasnik tvrtke Montemlin, Žarko Rakčević. Dodao je da je njegova tvrtka do sada dvije trećine pšenice uvozila iz Rusije, a 25 posto iz Srbije, te je istaknuo da je zbog lošeg uroda kupovina pšenice sada problematična u cijeloj regiji.

RUSIJA ISTU ODLUKU DONIJELA LANI

Podsjetimo, prošle je godine i ruski premijer Vladimir Putin zabranio izvoz žitarica iz Rusije zbog devastiranog lanjskog uroda. Zbog takve Putinove odluke pšenica je na svjetskim burzama u jednom danu poskupjela više od šest posto, nakon što joj je u tjedan dana cijena već skočila 25 posto. Svako poskupljenje pšenice uvijek na svom džepu osjete i građani, jer za sobom lančano povuče i porast cijena prehrambenih proizvoda, prije svega kruha.

MOGUĆA POSKUPLJENJA HRANE

Osim u Crnoj Gori, odluka Vlade Srbije naišla je na reakcije u čitavoj regiji. Naime, postavlja se pitanje hoće li zabrana izvoza pšenice i brašna iz Srbije imati za posljedicu nova poskupljenja, jer bi prema predviđanjima mogla biti okidač za povećanje cijena pšenice u Mađarskoj i Hrvatskoj. Od poskupljenja tako strahuju i u Bosni i Hercegovini.

Slaviša Gligorević, v.d. direktora Žitoprometa iz Bijeljine, izjavio je za Nezavisne da mlinovi iz BiH pšenicu uvoze iz Srbije, Mađarske i Hrvatske, zbog čega je moguće da dođe do poskupljenja.

'Ako nestane jedan konkurent, u ovom slučaju Srbija, druge dvije zemlje mogu posegnuti za tim nepopularnim mjerama, zbog čega bi i mlinovi morali povisiti cijenu', zaključio je Gligorević.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Vladimir Usorac izjavio je da Bosna i Hercegovina ima zalihe pšenice dovoljne tek za sedam dana. Situaciju bi mogla spasiti samo ranije dogovorena pozajmica od 20.000 tona pšenice od Srbije. Usorac je dodao da je odluka Vlade Srbije o zabrani izvoza pšenice očekivana te da je isto tako za očekivati da će sličnu odluku uskoro donijeti i Mađarska i Hrvatska.

'U POVIJESTI NISMO IMALI MANJE ZASIJANE PŠENICE'

Hoće li ili neće, zbog nastalih okolnosti, biti poskupljenja pšenice u Hrvatskoj, upitali smo Josipa Zmaića koji je donedavno obnašao dužnost glavnog tajnika Sindikata hrvatskih seljaka.

'Naše tržište cijenu korigira s cijenama u okruženju i, naravno, na svjetskom tržištu. Oko uvođenja odluke o zabrani izvoza hrvatske pšenice i lani se polemiziralo, no odgovor je planska ekonomija umjesto ove 'liberalne' koja nas je doslovce dovela do prosjačkog štapa. Trenutačna situacija na tržištu ipak obećava, ali ne garantira, kakav takav gospodarski oporavak hrvatskim ratarima, ali ne i stočarima', rekao je Zmaić za tportal.

Dodao je da ne raspolaže podatkom kolike su hrvatske zalihe pšenice i imamo li ih uopće, no istaknuo je da nikada u povijesti nismo imali manje zasijane pšenice nego ove godine.

'Prošloga ljeta sam tražio da se država uključi u otkup pšenice za robne zalihe, ali uzalud. Spominjao sam silose u Županji kapaciteta 80 000 tona, koji su do nedavno bili u vlasništvu države, ali i oni su u međuvremenu prodani. Sad nam preostaje samo da se molimo da naša prehrambena industrija ima dostatne zalihe pšenice do nove žetve', zaključio je Zmaić.