ŽELJKO LOVRINČEVIĆ:

'Šokovi su dobri u rigidnom i licemjernom društvu'

22.11.2010 u 14:58

Bionic
Reading

'Šokovi su dobra stvar u društvu koje je izuzetno rigidno i licemjerno', rekao je glavni premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević na panel raspravi o privatnim ulaganjima i gospodarskom rastu, zalažući se da Vlada prestane tražiti suglasje oko svega i preuzme odgovornost oko donošenja odluka. Sudionici rasprave suglasni su da Vlada treba odlučnije provoditi reforme ta da su nam za pokretanje gospodarskog rasta nužne privatne investicije

Lovrinčević smatra da je glavni problem Hrvatske što je model rasta bio introvertiran, a u njemu su sudjelovali svi, politika koja ga je održavala, poduzetnici prilagođavajući mu se te financijski sektor koji ga je hranio. 'Sada se nalazimo na prekretnici i glavno je pitanje kako da postojeći sustav postane ekstroveriran, i to u vrlo ograničenim uvjetima', naglasio je Lovrinčević, dodajući da su sve zemlje u južnoj i istočnoj Europi prošle manje-više isti put i da je u cijeloj regiji sada najveći problem što nitko nema proizvod.

Lovrinčević smatra da Vladin program gospodarskog oporavaka nudi odgovor gdje započeti, pri čemu je istaknuo tri područja: postupno povlačenje države iz poduzetničkih aktivnosti, promjene uvjeta na tržištu rada i smanjivanje troškova u javnom sektoru i državnim poduzećima. Da bi se to postiglo, Vlada treba prekinuti praksu traženja suglasja oko svih pitanja.

Lovrinčevića je podržao Borislav Škegro, nazvavši ga u jednom trenutku 'predragi savjetnik'. On je još radikalniji i smatra da treba promijeniti izborni zakon kako bi se vodeće stranke 'mogle otresti manjih klijentelističkih skupina koje blokiraju rad svake vlade'. Založio se i za zadržavanje slobode kretanja kapitala te za uklanjanje investicijskih prepreka, pri čemu je naglasio da su domaći investitori još u goroj situaciji od stranih jer 'nemaju pomoć diplomacije'.

Branko Grčić, ekonomski strateg SDP-a, prostor za promjenu modela vidi u fiskalnoj politici. On smatra da je potrebno promijeniti strukturu proračunskog deficita pozivajući se na primjere drugih europskih zemalja. 'U drugim zemljama 70 posto deficita otišlo je na potpore za stabilizaciju financijskog sektora, a 30 posto u pakete fiskalnih stimulansa, dok je kod nas cjelokupni deficit namijenjen neproduktivnoj potrošnji', ističe Grčić.

Boris Cota, ekonomski savjetnik predsjednika Josipovića, dotaknuo se problema disproporcija u jediničnom trošku rada i upozorio na dilemu u kojoj su se našle mnoge europske zemlje, pa i Hrvatska – smanjiti troškove rada ili se okrenuti prema necjenovnim faktorima da bi se povećao izvoz. Time je otvorio diskusiju o efikasnosti investicija u koju su uključio Branko Grčić zalažući se za razmatranje mjera kojima bi se smanjili troškovi faktora proizvodnje, uključujući cijenu kapitala, sirovina i energije.

Lovrinčević se založio za jačanje javno-privatnog partnerstva kojim bi se pokrenuli 'mrtvi kapitali' tako da Vlada daje u koncesiju prirodna dobra i svoju imovinu, a privatni investitori donose svježi kapital.