Kako će se na dinamiku odnosa Slovenije i Hrvatske odraziti promjena na Pantovčaku i kako riješiti granični spor koji je po mišljenju Ljubljane riješen za Hrvatsku spornom arbitražom, pitanje je kojim se u srijedu i dalje bave slovenski mediji i analitičari
O dilemi nastavak konfrontiranja o spornom pitanju ili ne za portal Siol.net govorio je počasni hrvatski konzul u Kopru Božo Dimnik, predsjednik Društva slovensko-hrvatskoga prijateljstva, koji je bio protiv odluke Slovenije da tuži Hrvatsku zbog neimplementiranja arbitražne presude.
vezane vijesti
Trebalo je procijeniti hoćemo li pravnim putem postići ono što smo željeli, a ja sam uvijek bio za bilataralni, prijateljski način rješenja. Slovenci s Hrvatima u povijesti nikad nisu ratovali i nikad nismo bili u neprijateljskim odnosima", kazao je Dimnik za informativni portal slovenskog Telekoma. "Prijatelji ne idu na sud nego moraju razgovarati i dogovoriti se", dodao je Dimnik.
On ističe kako je žalosno da se dvije bliske države međusobno spore oko "imaginarne crte" u Piranskom zaljevu/Savudrijskoj vali, umjesto da se posvete zaštiti Jadranskog mora i još boljoj gospodarskoj suradnji te nastave s dijalogom.
Na stvari drukčije i bliže stajalištu slovenske vlade gleda Boštjan Udovič, politički analitičar i profesor na katedri međunarodnih odnosa ljubljanskog Fakulteta političkih znanosti. On smatra da Slovenija i dalje treba inzistirati na arbitražnoj presudi. U razgovoru za Siol.net je kazao da ne vidi pravih mogućnosti da bi bez toga promjena na Pantovčaku i dolazak Zorana Milanovića na predsjedničku dužnost, mogla nešto promijeniti u odnosima Slovenije i Hrvatske i dovesti do radikalnog preokreta u odnosima.
"Ako obje države žele riješiti otvorena pitanja, onda prvenstveno treba početi s dijalogom. Promjena na Pantovčaku može u tom smislu doprinijeti, no treba biti svjestan da će u Hrvatskoj ove jeseni biti i parlamentarni izbori", kazao je Udovič. Kako je dodao, zato nekih bitnih pomaka za sada u odnosima ne treba očekivati. "Čak ako i Milanovićev prvi posjet inozemstvu bude u Sloveniji, ne treba zaboraviti da je upravo on bio na čelu vlade koja je odustala od arbitražnog sporazuma", dodao je. Zbog predstojećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, ali i mogućih novih prijevremenih u samoj Sloveniji stoga je ove godine je teško očekivati da će doći do poboljšanja u odnosima koje opterećuje granično pitanje, odnosno arbitražni problem, smatra on.
O pitanju arbitražnog spora Slovenije i Hrvatske u svjetlu nedavne odluke suda EU-a koji se o tom pitanju proglasio nenadležnim i trenutnih političkih odnosa dviju država govorio je za ljubljansko "Delo" od srijede Tomas Bicklu, Nijemac koji je doktorirao na pitanju odnosa dviju članica EU-a i njihova graničnog prijepora, a često kao analitičar nastupa u slovenskim medijima. Što se tiče buduće perspektive odnosa i rješavanja problema granične arbitraže Bickl je u razgovoru za "Delo" rekao da je vrijeme da Slovenija i Hrvatska "počnu bilateralne razgovore o implementaciji arbitražne presude i o demarkaciji", navodi vodeći slovenski list.
Pri tome "Delo" navodi da bi za tako nešto bila potrebna politička volja. - Da bi to bilo uspješno, mogla bi pomoći tzv. tiha diplomacija trećeg aktera, nekog državnika ili pojedinca kojega poštuju obje strane, kazao je Bickl, a "Delo" dodaje da bi se to moglo postići "na srednji rok", odnosno pred ulazak Hrvatske u Schengen, kad bi se mogla "otvoriti vrata" i za rješavanja svih ostalih pitanja "u paketu".
