KREDITI OD 2,5 MLRD. EURA

Slovenske holding tvrtke u velikim dugovima

06.04.2009 u 12:15

Bionic
Reading

Dvadeset najvećih slovenskih holding-tvrtki koje kotiraju na Ljubljanskoj burzi imaju ukupno 2,5 milijarde eura bankarskih kredita koji većinom dospijevaju ove godine, a ne mogu ih vratiti jer su kratkoročne zajmove usmjeravale u dugoročne investicije na tržištu kapitala, piše u ponedjeljak u svom poslovnom prilogu ljubljanski dnevni list "Dnevnik".

Na listi najzaduženijih 'Dnevnik' navodi Istrabenz holding i Infond holding (povezan s Pivovarnom Laško), koji su lani svoje kratkoročne zajmove gotovo udvostručili.

Dosadašnji uspjeh holdinga, koji su djelovali kao investicijski fondovi na tržištu kapitala, temeljio se na povremenoj prodaji kapitalnih investicija i na dividendama, no ove su godine najveće holding-tvrtke najavile dvostruko niže dividende u odnosu na lani, a neke ih uopće neće imati, čime dolazi u pitanje servisiranje financijskih troškova, piše list.

Nakon Istrabenz holdinga, koji je već proglasio insolventnost, i teškoća holdinga povezanog s Pivovarnom Laško (PL), sve je više takvih tvrtki na rubu insolventnosti koje trebaju svježa sredstva, odnosno dokapitalizaciju, ali je vrlo malo onih čiji vlasnici još uvijek imaju više kapitala nego duga, pa će u prvom redu biti ovisni od naklonosti bankara da im refinanciraju kredite.

Za Istrabenz slovenski mediji navode da bi mogao biti saniran prema planu po kojem bi se djelomični otpis kredita kombinirao sa refinanciranjem obveza, te pretvaranjem dijela potraživanja banaka u vlasničke udjele.

Odnos između kratkoročnih kredita, koji dospijevaju u ovoj godini, i dugoročnih kredita koje su uzele iznosi čak 3,8 prema jedan.

Sudbinu Istrabenza mogli bi pratiti svi koji su sredstva plasirali na tržište kapitala u Sloveniji i na 'balkanskim tržištima' kapitala koji ne osiguravaju stabilan financijski prinos, piše "Dnevnik".

Prema informacijama lista, stanje u holding tvrtkama, koje su se prezadužile zbog menadžerskih otkupa, u vrijeme zahuktavanja financijske krize zapravo je i teže jer nije poznato koliko je dugova sakriveno u različitim opcijskim i terminskim ugovorima. Zato, navodi list, nije isključeno da će vlasnici zahtijevati izvanredne revizije nakon kojih su moguće odštetne tužbe usmjerene prema upravama tvrtki.