balkanski sindrom

Rumunjsko predsjedanje Vijećem EU pretvorilo se u tešku blamažu. Čeka li Hrvatsku isto to 2020.?

03.01.2019 u 17:45

Bionic
Reading

Nestabilnost domaće politike u Rumunjskoj natjerala je predsjednika EK Junckera da izrazi sumnju da je ta država u mogućnosti predsjedati Vijećem EU, a primjer Rumunjske može poslužiti i za Hrvatsku koja bi predsjedanje trebala preuzeti početkom iduće godine i gdje su već na površinu isplivali neki problemi

Nesiguran start rumunjskog predsjedanja Vijećem Europske unije s početkom ove godine neugodan je podsjetnik na potencijalno sličnu situaciju u kojoj bi se mogla naći i Hrvatska kad za godinu dana na nju dođe red da preuzme tu funkciju. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je nekoliko dana prije kraja prošle godine izrazio sumnju u mogućnost Rumunjske da uspješno preuzme i vodi Vijeće Europske unije kazavši da misli "da vlada u Bukureštu nije još u potpunosti razumjela što to znači predsjedati zemljama EU".

Kritiku je Juncker donekle ublažio komentarom da smatra da je Rumunjska "dobro pripremljena" na tehničkoj razini, no dodao je da "sumnja" kad je u pitanju slušanje drugih i stavljanje vlastitih briga na posljednje mjesto. Brigu oko situacije s Rumunjskom na čelu Vijeća EU pokušao je umanjiti predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk koji je u poruci poslanoj u utorak naveo da je uvjeren da će Rumunjska biti uspješna i da se veseli suradnji.

Predsjedanje Vijećem Europske unije je funkcija na kojoj se svakih šest mjeseci smjenjuju države članice po ranije utvrđenom redu. U razdoblju predsjedanja te su države odgovorne za vođenje sastanaka Vijeća, određivanje dnevnih redova, prioritiziranje pojedinih pitanja iz politike EU i olakšavanje komunikacije između Vijeća i drugih europskih institucija. Vijeće se sastaje u sastavu koji ovisi o temi o kojoj se raspravlja – pitanja prometne politike raspravljaju ministri iz članica Unije zaduženi za promet, a pitanja poljoprivrede oni zaduženi za poljoprivredu i sl.

Država koja predsjedava Vijećem EU određuje redoslijed prijedloga koji dolaze iz Europske komisije, funkcionira kao medijator između Komisije, Parlamenta i Vijeća za postizanje konsenzusa, a ima i sličnu ulogu u koordinaciji nacionalnih politika i postizanju dogovora među državama članicama. Odgovornost zadaće je s godinama narasla na današnju razinu i mnogi ističu da predsjedanje Vijećem na sadašnji način donosi više problema nego koristi i da su posebno na udaru mlađe članice Europske unije. Među novim članicama primljenim 2004. i kasnije prva koja je predsjedala Vijećem bila je Slovenija 2008. godine, a Hrvatsku to čeka s početkom iduće godine.

  • +4
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Sumnja u mogućnosti Rumunjske kao predsjedajuće države dolaze zbog situacije u tamošnjoj domaćoj politici koju već dulje vrijeme razdire sukob između nezadovoljnih građana koji to svoje nezadovoljstvo iskazuju prosvjedima i namjere vlasti da se uvede regulativa koja bi štitila političare od optužbi za korupciju. U centru pažnje se nalazi Liviu Dragnea kojeg mnogi smatraju najmoćnijim čovjekom u Rumunjskoj. Bivšem biznismenu, a sada čelniku Socijaldemokratske stranke, je onemogućeno da postane premijer zbog ranije osude o namještanju glasova kad je njegova stranka 2016. pobijedila na izborima.

Borba s korupcijom dodatno je otežana ljetos kad je nakon pet godina na toj poziciji s čela Nacionalne protukorupcijske direkcije smijenjena Laura Codruţa Kövesi. Direkcija je od 2013. istraživala tisuće slučajeva iz cijelog spektra rumunjske politike, a Kövesi je nadzirala niz sudskih procesa u kojima su zbog korupcije procesuirani i ministri i gradonačelnici. Prema nekim istraživanjima javnog mišljenja oko tri petine rumunjskih građana ima povjerenje u rad protukorupcijske agencije, više nego što ih vjeruje vrhovnom sudu, policiji ili središnjoj banci.

Dragnea i njegovi pristalice pod egidom "paralelne države" optužuju dio policije, državnih odvjetnika i sudaca da pokušavaju srušiti vladu. Zbog rasta političkih razmirica čak je i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, član Liberalne stranke, prije nekog vremena izjavio da zemlja nije spremna preuzeti predsjedanje Vijećem EU. Iohannis, čije riječi prenosi britanski The Guardian, je izjavio da "ne postoji šansa dobrog upravljanja (..) ili adekvatne upućenosti u europske poslove".

Od izbora održanih krajem 2016. na vlasti u Rumunjskoj se nalazi koalicijska vlada sa Socijaldemokratskom strankom na čelu, a u međuvremenu se u vladi smijenilo čak sedamdesetak ministara (uključujući troje premijera). Na čelu vlade se od početka prošle godine nalazi premijerka Viorica Dăncilă koju mnogi vide samo kao figuricu kojom upravlja Dragnea. Pojedini komentatori drže da je glavna slabost sadašnje rumunjske vlasti "nesposobnost" jer su mnogi ministri na pozicije došli iz lokalne politike bez iskustva ili vizije.

Viorica Dăncilă , premijerka Rumunjske Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Nestabilnost rumunjske vlasti mogla bi biti i dio razloga zašto je Rumunjska od raspoloživih 30,8 milijardi eura europske pomoći za razdoblje 2014-2020 dosad ugovorila projekte vrijedne tek 5,8 milijardi eura (što uključuje i vlastite rumunjske izvore), a manjkavost u povlačenju europske pomoći neodoljivo podsjeća i na situaciju u Hrvatskoj.

U Bruxellesu se u jednom trenutku čak i razmatralo da se Rumunjsku preskoči u redu za predsjedavanje Vijećem i da s početkom ove godine ono bude prebačeno izravno na Finsku, no neki procjenjuju da će usprkos fokusiranosti na domaću politiku Rumunjska nekako "preživjeti" predsjedavanje zahvaljujući činjenici da je u studenom za europska pitanja zadužen iskusni diplomat George Ciamba. Preskakanje države u predsjedanju Vijećem nije novost – Velika Britanija trebala je biti na čelu Vijeća u drugoj polovici 2017. no izostavljena je nakon što je su britanski građani na referendumu odlučili o izlasku iz članstva EU.

Svojevrsna sreća u nesreći je da predsjedavanje Vijećem danas ipak nije ono što je nekad bilo. Otprije deset godina EU ima stalnog predsjednika i osobu zaduženu za vanjsku politiku što rasterećuje posao država koje predsjedaju Vijećem. Rumunjskoj na ruku idu i predviđeni izbori za Europski parlament u svibnju ove godine što znači da će obaveze po pitanju legislative za rumunjsko predsjedanje relativno brzo zamrznuti. Uz sve to, složeni proces izlaska Velike Britanije iz članstva Unije nadgleda i vodi Europska komisija.

Na predsjedanje Vijećem Europske unije ponekad se gleda kao na šansu za malo prestiža i reklame za pojedinu državu, zbog čega neki smatraju da je preskakanje Rumunjske moglo imati loše posljedice za povjerenje tamošnjih građana prema Uniji. Više od polovice Rumunja smatra da EU ide u pravom smjeru, dok manje od četvrtine to vjeruje za vlastitu državu.

Rumunjski primjer tako je vrlo indikativan i za potencijalno sličnu situaciju kad početkom iduće godine red za predsjedanje Vijećem dođe na nas. Hrvatske vlasti se zasad trude pokazati kako vladaju situacijom no neki potencijalni i pravi problemi već su isplivali na površinu. Primjerice, kao moguća operativna prepreka već se pojavilo pitanje smještajnih kapaciteta u Zagrebu koji, prema pisanju Jutarnjeg lista, ima tek četvrtinu broja hotela viših kategorija u usporedbi s Bukureštom.

Skandal s internetskom domenom eu2020.hr, oblika uobičajenog za predsjedanje Vijećem, otkriven je ljetos. Službenica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Jelena Levak samostalno je registrirala domenu i onda od ministarstva tražila ustupke kako bi domenu prepustila državi. Organizacija prostora u kojem bi se trebala održavati većina sastanaka također kasni. Za tu je namjenu vlada ljetos odredila dio prostora Nacionalne i sveučilišne knjižnice gdje je sve do nedavno funkcionirala zagrebačka gruntovnica, a vijesti objavljene u posljednjih nekoliko dana pokazuju da i po pitanju njena izmještanja postoje mnoge nepoznanice.

  • +69
Zagreb bi nakon Adventa trebao na šest mejseci postati 'europska prijestolnica' Izvor: Pixsell / Autor: Ivan Buvinic/PIXSELL

Usto, ovih je dana objavljeno i da je na natječaju za doškolovanje državnih službenika za potrebe predsjedanja Vijećem pobijedila zajednička ponuda Projectus grupe i belgijske škole College of Europe s ponudom vrijednom 1,7 milijuna kuna iako je to bila skuplja ponuda. Projectus grupa je u suvlasništvu Nine Tuđman Vuković, unuke bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i kćeri saborskog zastupnika Miroslava Tuđmana. Obrazloženje za dodjelu posla toj kompaniji je da je ona dala kvalitetniji program od konkurentske ponude.

Domaće vlasti će se, baš kao i rumunjske, sigurno truditi da daju privid kako sve funkcionira kako treba i da vladaju situacijom, no bit će zanimljivo vidjeti hoće li isto mišljenje dolaziti i iz Bruxellesa.