SINDIKAT OPTUŽUJE

Ribić: Državni proračun je u minusu zbog HSS-a

11.12.2008 u 14:24

Bionic
Reading

Galama oko povećanja plaća zaposlenih u javnim i državnim službama podignuta je samo zato da bi se zamaglile razne dubioze u prijedlogu državnog proračuna, ustvrdio je dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić

Sada je jasno da 1,4 milijarde kuna za ugovoreni rast plaća od šest posto nije najveći problem, već se time krivica za povećani deficit državnog proračuna htjela svaliti na 250.000 javnih i državnih službenika, rekao je Ribić.

Udio mase sredstava za plaće u novom proračunu nije porastao, već je i dalje na oko 18 posto, tako da se radi o pokušaju skretanja pozornosti s pravih dubioza koje se ponajviše skrivaju među sredstvima za subvencije i kapitalne investicije

Prijedlog proračuna je namjerno netransparentan i konfuzan, tvrdi Ribić, kako se ne bi vidjelo kome zapravo idu sredstava iz pojedinih stavki.

Tako se primjerice, ne može razabrati za što je predviđeno 2,4 milijardi kuna u okviru poljoprivrednih subvencija

Predviđeno je čak osam milijardi raznovrsnih državnih potpora, iako uopće nije razrađeno kome takve potpore trebaju ići, što je idealan teren za korupciju.

I druge države daju subvencije, ali ne subvencioniraju agrokombinate čiji vlasnici imaju dvorce, naglašava Ribić.

Iako EU traži od Hrvatske smanjivanje subvencija, one i dalje rastu, tako da danas različite državne potpore ukupno iznose od 3,5 do četiri posto BDP-a, dok je u zemljama EU prosjek 0,7 posto

Radna skupina Ekonomskog vijeća za 'češljanje' prijedloga proračuna kako bi se pronašle uštede naprasno je prekinula s radom nakon što je otkrila mogućnost 'kresanja' dvije milijarde kuna u zdravstvu

To znači da se subvencije ne smiju dirati, a to je čista politička odluka, tvrdi Ribić koji smatra kako se radi o HSS-ovoj ucjeni na koju HDZ pristaje kako bi sačuvao vladajuću koaliciju

Mogli bi ići čak i na suficit državnog proračuna, samo kad bi se smanjile neke aspiracije, rekao je Ribić dodavši kako bi trebalo 'pročešljati' stavke za zdravstvo, subvencije i kapitalne investicije, pa bi se došlo do 15 milijardi kuna na kojima bi se moglo dosta uštedjeti.