Revizija u knjigama lučkih uprava našla nered, rupe i propuste

Državna revizija pročešljala je poslovanje 14 hrvatskih pomorskih i riječnih lučkih uprava u 2013. i svoje nalaze predala Hrvatskom saboru. U izvješću se spominju brojne nepravilnosti i propusti, od lošeg planiranja prihoda i rashoda, isplaćivanja stimulacija bez kriterija do problema s javnom nabavom. U konačnici, revizija je izrazila šest bezuvjetnih i sedam uvjetnih mišljenja, a jedna lučka uprava nije dobila prolaznu ocjenu

Negativno mišljenje revizije za vođenje poslovanja u 2013. zaradila je lučka uprava Rab. Teško je i nabrojati sve nepravilnosti odgovornih u ovoj lučkoj upravi koje se odnose na sustav unutarnjih kontrola, planiranje i računovodstveno poslovanje, prihode, rashode i postupke javne nabave.

Između ostaloga, revizija je pronašla da poslovne knjige nisu zaključene do propisanog roka za predaju financijskih izvještaja te da su u njima naknadno evidentirane pojedine poslovne promjene. Također, utvrdila je da se godišnji financijski izvještaji značajno razlikuju od podataka u poslovnim knjigama. Primjerice, u financijskim izvještajima nisu iskazani prihodi od naplate lučkih pristojbi i naknada u iznosu 625.652 kune.

Tijekom godine rapska lučka uprava stornirala je 18 računa u ukupnom iznosu 942.881 kune koji u poslovnim knjigama nisu evidentirani ili su dijelom brisani iz poslovnih knjiga. Postupci javne nabave nisu provedeni za radove na sanaciji urušenog mola u luci u iznosu 219.650 kuna.

Izdvojili smo samo manji dio grijeha lučke uprave koja upravlja s dvadeset luka na području grada Raba.

Uvjetno mišljenje revizije dobile su lučke uprave u Rijeci, Dubrovniku, Puli, Senju, Sisku, Cresu i Krku.

RIJEKA PALA NA PROJEKTU GATEWAY

Riječka lučka uprava zaradila je uvjetno mišljenje zbog problema u realizaciji projekta Gateway, investicije koja obuhvaća proširenje luke s ciljem boljeg prometnog povezivanja lučkog područja s međunarodnim cestovnim i željezničkim koridorima.

Revizija je utvrdila brojne propuste i kašnjenje u realizaciji ove strateške investicije vrijedne oko 220 milijuna eura financirane kreditom Svjetske banke. Zbog nedostataka u projektima za pojedine radove i kašnjenja u izvođenju radova te izvođenja nepredviđenih radova, produljivani su rokovi korištenja kredita Svjetske banke, dio je kredita otkazan i mijenjani su planovi ulaganja. Zbog svega toga, nije došlo do planiranog povećanja prekrcajnih kapaciteta luke Rijeka i povećanja prometa tereta, navodi se u izvješću.

Što rade lučke uprave?

Lučke uprave neprofitne su javne ustanove koje u okviru svoje djelatnosti brinu o gradnji, održavanju, upravljanju, zaštiti i unapređenju pomorskog dobra koje predstavlja lučko područje te osiguravaju trajno i nesmetano obavljanje lučkog prometa. Po važnosti i opsegu poslovanja dijele se na luke od državnog i luke od županijskog značaja. U javnim lukama lučke uprave dužne su osigurati održivost poslovanja i financijsku stabilnost uvažavajući ekonomske kriterije vrednovanja tržišta lučkih usluga. Prihodi 14 lučkih uprava obuhvaćenih revizijom (Osijek, Vukovar, Slavonski Brod, Split, Zadar, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Senj, Sisak, Cres, Krk, Splitsko-kninska županija) iznosili su 284,7 milijuna kuna, a rashodi 218,6 milijuna kuna.

U pulskoj lučkoj upravi revizija je naišla ne nepravilnosti u isplati stimulacija i nabavi električne energije. Zaposlenicima lučke uprave isplaćivan je mjesečni nagradni poticaj za efikasno korištenje radnog vremena viši za 100 kuna od dopuštenog, a ravnatelj Donald de Gravisi dobivao je stimulaciju od 1.500 kuna iako odlukama pravilnika nije predviđena.

Nabavu električne energije u vrijednosti 821,3 tisuće u pulskoj luci proveli su izravnim ugovaranjem iako su trebali provesti postupak javne nabave.

Dubrovačka lučka uprava dobila je uvjetno mišljenje zato što nije provjeravala izvršavanje plana i godišnjeg operativnoga programa rada koncesionara kojima je dodijelila 260 koncesija za lučke i gospodarske djelatnosti.

U SENJU I SISKU PODBACILI U PLANIRANJU

U lučkoj upravi Senj revizija je ustanovila velika odstupanja u planu i realizaciji prihoda i rashoda. Unatoč tome što su prihodi podbacili za 30,4 posto, a rashodi premašeni za 13,7 posto, odgovorni u senjskoj lučkoj upravi nisu donijeli potrebne izmjene plana.

Također, revizija upozorava da su prilikom rekonstrukcije trajektnog pristaništa u vrijednosti od 8,9 milijuna realizirani i nepredviđeni radovi u vrijednosti od 1,8 milijuna kuna, a da za to nije provedena javna nabava.

I Lučka uprava Sisak našla se u nemilosti revizije zbog lošeg planiranja. U Sisku su prihodi podbacili za 16,9 posto, a rashodi narasli čak 82 posto bez izmjene plana. Revizija je ustanovila i da sisačka lučka uprava nije izdavala putne naloge za službena putovanja ravnatelja Ivice Štefičića.

lučkoj upravi Cres griješili su kod naplate lučkih pristojbi za uporabu obale za putničke brodove. Od ovlaštenog prijevoznika naplatili su 2,8 milijuna kuna, ali nisu evidentirali podatke o broju prevezenih putnika i vozila te ukupnoj vrijednosti prodanih karata koji služe kao osnovica za obračun lučke pristojbe. Uvjetno mišljenje dobili su i zbog propusta u popisu imovine. Popisali su komunikacijsku opremu i opremu za održavanje i zaštitu bez novčanih iznosa, a drugu nefinancijsku imovinu u koju ulaze građevinski objekti i nefinancijska imovina u pripremi u iznosu 50 milijuna kuna uopće nisu popisali.

Isti propust u naplati lučkih pristojbi revizori su otkrili i u lučkoj upravi Krk koja je od prijevoznika bez osnovice za obračun naplatila 1,6 milijuna kuna. Odgovorni na Krku griješili su i kod popisa imovine budući da godišnjom inventurom nije obuhvaćena imovina i obveze u ukupnom iznosu od čak 20,5 milijuna kuna. Revizija je ustanovila i da se u lučkoj upravi Krk ne vodi evidencija o korištenju službenih automobila i mjesečnoj potrošnji goriva prema prijeđenom kilometru.

Revizija nije imala primjedbe na poslovanje lučkih uprava u Osijeku, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Splitu, Zadru te lučkoj upravi Šibensko-kninske županije.