postajemo stariji

Razmišljate o mirovini? Evo u kojim zemljama umirovljenici žive kao bubrezi u loju

28.11.2022 u 14:16

Bionic
Reading

Globalna populacija postaje starija. Do 2050. OECD predviđa da će 30 posto ljudi širom svijeta biti starije od 65 godina

Dok su neke zemlje spremne nositi se s povećanjem demografske skupine starijih osoba, drugi već osjećaju pritisak i bore se s izazovima koji dolaze s ubrzanim starenjem stanovništva.

Što čini pojedinu državu prijateljski raspoloženom prema umirovljenicima?

Kada ljudi razmatraju što neku lokaciju čini idealnim mjestom za umirovljenjem, prirodno je razmišljati o bijelom pijesku, toploj klimi i beskrajnim sunčanim danima. I, istina je, prava neto vrijednost otvara svijet mogućnosti gdje uživati u zlatnim godinama.

Globalni indeks umirovljenja (GRI) ispituje umirovljenje iz različite, više kvantitativne perspektive. Godišnje izvješće razmatra 44 različite države i rangira ih temeljem njihove umirovljeničke sigurnosti. Indeks razmatra 18 faktora koji su grupirani u četiri sveobuhvatne kategorije:

Zdravlje: Potrošnja na zdravlje po glavi stanovnika, očekivana dužina života i neosigurana zdravstvena potrošnja.

Kvaliteta života: Razina sreće, voda i sanitarni uvjeti, kvaliteta zraka, drugi okolišni faktori i biološka raznolikost.

Materijalna dobrobit: Prihod po glavi stanovnika, jednakost prihoda i razina zaposlenosti.

Financije u mirovini: Državni dug, ovisnost u starosti, kamatne stope, inflacija, upravljanje, porezni pritisak i neprihodonosni krediti banaka.

Upotrebljavajući tih 18 faktora određuju se bodovi od 0.01 do 1 za svaku državu koji se zatim pretvaraju u postotke.

  • +5
Umirovljenici Izvor: Cropix / Autor: Duje Klaric / CROPIX

Top 25 najboljih država za umirovljenje

S ukupnom ocjenom od 81 posto, Norveška je na prvom mjestu kao zemlja koja najviše pogoduje umirovljenicima. Norveška je na vrhu liste ove godine pozicionirana iz nekoliko razloga. Za početak, postigli su najviše bodova u kategoriji Zdravlje, uglavnom zbog prosječnog životnog vijeka, koji je 83 godine ili devet godina duže od globalnog prosjeka.

Norveška također ima najviše bodova od svih zemalja za upravljanje, kategoriju koja se procjenjuje procjenom razine korupcije u zemlji, političkom stabilnošću i učinkovitosti vlade te su trostruko bolji odnosu na Japan i Luksemburg u kategoriji zdravlje.

Druga na listi je europska Švicarska s ukupnom ocjenom od 80 posto. To je najviše rangirana država zbog okolišnih faktora, a također imaju i najviše bodova u financijama.

Švicarsku slijede Island, Irska, Australija, Novi Zelend, Luksemburg, Nizozemska, Danska i Češka.

Budućnost umirovljenja

Kako životni vijek raste diljem razvijenog svijeta, mnoge zemlje odlučuju promijeniti svoju mirovinsku politiku kako bi potaknuli ljude da duže ostanu na tržištu rada.

Primjerice, u 2018. ljudi u Velikoj Britaniji mogli su zatražiti državnu mirovinu nakon što su napunili 65 godina. Do 2028. taj će se dobni zahtjev povećati na 67 godina.

  • +2
Umirovljenici Izvor: Cropix / Autor: Davor Pongracic / CROPIX

Mirovinski sustav u Njemačkoj je na rubu kolapsa i za pet godina možda neće biti održiv, upozorio je nedavno predsjednik Saveza njemačkih udruga poslodavaca (BDA) Rainer Dulger. Pozvao je na produljenje radnog vijeka, odnosno da se dob za odlazak u mirovinu poveže s očekivanim životnim vijekom.

U Njemačkoj se mirovine iz prvog stupa financiraju, kao i u Hrvatskoj, preko sustava međugeneracijske solidarnosti. Osobe koje rade izdvajaju doprinose za mirovinsko osiguranje, a iz tih se doprinosa isplaćuje mirovina sadašnjim korisnicima prava na mirovinu. Starosna dob za odlazak u mirovinu u Njemačkoj se postupno povećava – sa 65 na 67 godina.

Međutim, vladine intervencija možda u nekim zemljama svijeta neće trebati, jer mnogi ljudi širom svijeta ostaju raditi izvan tradicionalne dobi za umirovljenje i to najviše iz potrebe, a ne zato jer im se radi.