Premijerka Jadranka Kosor nedavno je rekla da od svojih savjetnika i novog ministra gospodarstva Đure Popijača, uz ostalo, očekuje 'ideje kako privući strane investicije u Hrvatsku'. Dosadašnje iskustvo, međutim, pokazauje da Hrvatskoj nisu problem ideje, nego njihova provedba u djelo
Pred Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) stajali su projekti vrijedni oko tri milijarde eura, kaže Slobodan Mikac, bivši ravnatelj te Agencije, ali u državnim institucijama nitko nije “imao vremena” baviti se ulagačima.
'Bivši ministar gospodarstva nije imao vremena razgovorati s njima, ali problem je u tome što je cijeli sustav postavljen tako da nitko ne odgovara niti na upite ulagača', pojašnjava Mikac koji je u svibnju ove godine napustio Agenciju zato što je sav trud smatrao uzaludnim.
Svi projekti, kaže Mikac, uglavnom su bili iz proizvodnog sektora i izvozno orijentirani, a dio njih se odnosio na turizam. Jedan od primjera nezainteresiranosti državne administracije za potrebe ulagača je japanska tvrtka koja je željela otvoriti tvornicu stakla. Kako im energenti čine 95 posto troškova u proizvodnji, od Ministarstva su tražili formulu za izračun cijene plina. Na odgovor su čekali dugo, a kada je stigao bio je neupotrebljiv. U APIU kažu da je sada mnogo projekta na čekanju jer su ih ulagači odlučili malo odgoditi i zbog krize. No, neki su projekti zauvijek izgubljeni.
'Investicija koja je definitivno izgubljena je ulaganje od 100 milijuna eura britanske tvrtke Johnson Matthey u proizvodnju kondenzatora za automobilsku industriju koja je u potpunosti bila namijenjena izvozu', kaže Božica Lapić, zamjenica ravnatelja Agencije.
Investicija je, kaže, realizirana u Makedoniji gdje tvornica radi već oko godinu dana. Razlozi odustajanja su, prije svega, velik iznos koji je trebalo platiti za priključak struje (4 milijuna eura) te visoki troškovi vodnog doprinosa za proizvodnu halu. Problem, očito, nije toliko u interesu ulagača, koliko u nespremnosti da ih se zadrži.
