AZTN UPOZORAVA

Prerano za zatvorske kazne za povredu tržišnog natjecanja

20.06.2011 u 20:05

Bionic
Reading

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZNT) smatra da je preuranjeno u hrvatski pravni sustav uvoditi zatvorske kazne za povredu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, a napominje da bi po njenim saznanjima Hrvatska u tom slučaju bila jedina država u svijetu koja bi zatvorske kazne uvela za poduzetnike koji pri sklapanju svih vrsta trgovačkih ugovora izvrše povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja

Navodi se to u mišljenju koje je Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, na zahtjev Ministarstva pravosuđa, dalo na nacrt prijedloga Kaznenog zakona, u dijelu koji se odnosi na djelokrug Agencije, a objavljeno je na njenim internet stranicama.

Iz AZTN-a napominju kako iz odredbe članka 255. proizlazi kazneno sankcioniranje od šest mjeseci do pet godina zatvora za odgovorne osobe odnosno počinitelje u svim poslovnim transakcijama koje imaju obilježje sporazuma, a kojima se narušava tržišno natjecanje, dakle i na ugovore ili ugovorne odredbe u slučajevima vertikalnih sporazuma (ugovori o kupnji i prodaji proizvoda i usluga, franchisingu, prodaji i servisiranju motornih vozila, itd.).

Za razliku od predloženog nacrta, napominju iz AZTN-a, kazneni zakoni nekih država članica EU, SAD-a, Kanade i drugih propisuju kazneno sankcioniranje samo za sklapanje sporazuma između konkurenata odnosno poduzetnika koji djeluju na istom tržištu (kartel). Pritom, većina zemalja u svojim kaznenim zakonima čak i dodatno precizira kaznenu sankciju samo za tzv. 'hard core' kartele, odnosno počinitelje u slučaju kartela sa značajnim učinkom na tržište.

Drugim riječima, navode iz AZNT-a, prihvaćanjem spomenutog zakonskog prijedloga, Hrvatska bi, prema saznanjima ove Agencije, bila jedina država u svijetu koja bi zatvorske kazne uvela za poduzetnike koji pri sklapanju svih vrsta trgovačkih ugovora izvrše povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.

Premda u zakonodavstvima nekih država članica EU postoji trend propisivanja kaznenih sankcija u slučaju kada se utvrdi da su konkurenti na određenom tržištu sklopili zabranjeni sporazum (kartel) o cijenama, podjeli tržišta, izvorima nabave i slično, AZTN smatra da je preuranjeno u hrvatski pravni sustav uvoditi zatvorske kazne od 6 mjeseci do 5 godina, čak i za sudionike kartela.

Naime, kako se navodi, pravo tržišnog natjecanja predstavlja relativno mladu granu prava u Hrvatskoj, budući da se propisi o zaštiti tržišnog natjecanja u Hrvatskoj primjenjuju nepunih 14 godina, za razliku od primjerice SAD-a ili SR Njemačke, koji tu izuzetno složenu granu prava čija je temeljna zadaća promicanje i razvoj tržišnog gospodarstva, primjenjuju više od 120 odnosno više od 60 godina.

AZTN smatra da su tek novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, koji je stupio na snagu 1. listopada 2010., Uredba o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere kao i Uredba o kriterijima za oslobođenje ili umanjenje upravno-kaznene mjere, stvorili odgovarajući pravni okvir za značajnije otkrivanje i odgovarajuće sankcioniranje poduzetnika za sklapanje kartela, odnosno za odvraćanje drugih poduzetnika i odgovornih osoba u tim poduzetnicima od takve prakse.

Stoga, Agencija smatra da bi se kazneno sankcioniranje osoba odgovornih za sklapanje kartela moglo negativno odraziti na primjenu novog Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, odnosno destimulirati pojedince da prijavljuju kartele koristeći institut pokajnika (zviždača) kojemu se može dati imunitet ako AZTN-u dostavi podatke, informacije i dokaze koje će omogućiti otkrivanje kartela.

Vijeće AZTN-a je mišljenja da bi se kazneno sankcioniranje osoba koje potiču sklapanje zabranjenih sporazuma trebalo uvesti tek nakon učinkovite uspostave sustava izricanja upravno-kaznene mjere poduzetnicima od strane Agencije, odnosno nakon što primjena instituta oslobođenja ili umanjenja upravno-kaznene mjere za sudionike kartela koji taj kartel prvi otkriju Agenciji, zaista zaživi u praksi. Agencija smatra da je pet godina neophodan rok za prilagodbu.