NIJE VRIJEME ZA SLAVLJE, ALI

Preokret negativnog trenda je na vidiku

12.06.2009 u 09:12

Bionic
Reading

Nakon brzog i velikog gospodarskog pada koji je premašio sva očekivanja javnosti i koji je iz korijena uzdrmao povjerenje u predvidljivu budućnost gospodarskih aktera, mnogi vodeći pokazatelji i pokazatelji sentimenta ukazuju na preokret gospodarskog trenda, zaključuje analiza austrijske Erste banke

'Promjena kretanja nekih pokazatelja šalje jasne signale poboljšanja u sljedećih nekoliko mjeseci. To, međutim, prije znači stabilizaciju na niskoj razini, nego održiv oporavak. Očekujemo pozitivne stope rasta BDP-a na razini tromjesečja u drugoj polovici godine i u Zapadnoj i u Istočnoj Europi', smatra Gudrun Egger, analitičarka fiksnih prihoda u Erste Grupi.

Dok je smanjenje zaliha značajno ubrzalo trend pada u prvom tromjesečju, nakon završetka prilagodbe zaliha (2. i 3. tromjesečje) očekuje se kratkoročno ubrzanje uzlaznog trenda. To bi trebalo podržati oporavak BDP-a u drugoj polovici godine, ali još ne znači da će doći do trajnog poleta.

Analiza Erste banke pokazuje da se proizvođačke zemlje možda se neće vratiti na stope ranijeg rasta s obzirom da je potrošnja temeljena na zaduživanju završena.

'Ovaj povijesni gospodarski pad je otkrio visoku razinu globalizacije svjetskog gospodarstva. Nema sumnje da je američko gospodarstvo diktiralo događanja prošlih godina. Na temelju visokog deficita tekućeg računa 'ostatak svijeta' uživao je koristi američke potražnje – dijelom financirane kreditima', stoji u analizi. Zbog ovisnosti o izvozu, gospodarski pad je posebno pogodio zemlje s visokim suficitima u vanjskoj trgovini. Moguće je da zemlje proizvođači kojima se izvoz snažno smanjuje neće za sada biti u stanju vratiti svoje ranije stope rasta, jer je, čini se, trend potrošnje financirane dugovima za sada gotov.

Daljnja dinamika kreditiranja ovisi o povjerenju kućanstava i poslovnog segmenta, stoji u analizi. Financijski sustav se značajno stabilizirao nakon propasti banke Lehman Brothers u rujnu 2008. zahvaljujući zajedničkim naporima središnjih banaka i vlada. Međutim, stope rasta opsega kredita padaju zbog promijenjenih okvirnih uvjeta za banke (rekapitalizacija, mogućnosti refinanciranja), brzo padajuće kreditne sposobnosti kreditoprimaca te pada potražnje za kreditima.

'Tržište rada reagira sa zakašnjenjem. Prema našim procjenama stopa rasta BDP-a i zaposlenosti, nezaposlenost će nastaviti rasti. Ne očekujemo pad nezaposlenosti prije kraja 2010. godine' – kaže Gudrun Egger te dodaje 'to bi moglo zadržati sklonost potrošnji na niskoj razini usprkos rastu realnih prihoda zbog dezinflacije, te se stoga ne očekuju nikakvi veći poticaji iz privatne potrošnje.'