ANALIZA ANTE BAJE

Prekomjerna jamstva ugrožavaju proračun

14.10.2011 u 15:37

Bionic
Reading

Postoji velika vjerojatnost da Vlada u 2011. probije limit od 4,9 milijardi kuna za izdavanje financijskih jamstava, upozorava Anto Bajo iz Instituta za javne financije u osvrtu na Izvješće o izdanim jamstvima iz Izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2011. godine

Analizirajući podatke o državnim jamstvima, Bajo ističe snažan trend rasta državnih jamstava u zadnjih 15 godina tijekom kojih je odobreno 1.257 državnih jamstava u iznosu od 148,2 milijardi kuna. Aktivna jamstva porasla su sa 0,7 posto u 1996. na 16,6 posto BDP-a u 2011. godini, a samo u posljednje tri i pol godine (od početka 2008. do lipnja 2011. godine) njihov je udio porastao dvostruko, odnosno za 8,6 postotnih bodova.

S obzirom na to da je samo u prvoj polovici godine odobreno 3,8 milijardi kuna jamstava odnosno 80 posto ukupnog limita za 2011., postoji velika vjerojatnost da Vlada u 2011. probije limit od 4,9 milijardi kuna za izdavanje financijskih jamstava, ocjenjuje Bajo, zaključujući da je uz višegodišnju Vladinu praksu nepridržavanja postojećih ograničenja teško vjerovati da bi imalo smisla uvesti dodatna zakonska ili ustavna fiskalna ograničenja (pravila) na jamstva i javni dug.

Probijanje limita izgledno je i za protestirana jamstva budući da je Vlada iz jamstvene pričuve koja za cijelu 2011. iznosi milijardu kuna u prvom polugodištu već potrošila 667 milijuna kuna. Protestirana su jamstva dana brodogradilištima (Brodosplit, Brodotrogir, Uljanik, Kraljevica, 3. maj), hotelskim društvima (Plat, Šolta, Medena, Vis, Živogošće, Podgora, Hum, Omišalj i Lipik), poljoprivrednom poduzeću (IPK Osijek), Vjesniku, Croatia Airlinesu te dvjema lokalnim jedinicama (Vukovar i Imotski).

Njihove dospjele kreditne obveze u iznosu od 646 milijuna kuna Vlada je podmirila iz jamstvene pričuve, a samo 21 milijun kuna primicima od regresne naplate jamstava od dužnika.

Zanimljivo je da se među bankama koje su protestirale državna jamstva nalazi i Hrvatska poštanska banka, koju je Vlada u 2010.  dokapitalizirala sa 450 milijuna kuna zbog loših plasmana. Ta banka je u prvoj polovici 2011. protestirala 54 mililjuna kuna jamstava. Inače, od 2006. do lipnja 2011. brodogradilišta i HŽ zadužili su se, uz državno jamstvo, kod HPB-a u iznosu od 1,3 milijarde kuna.

Od 1998. do 2011. Vladi je došlo na naplatu (protestirano) 9,8 milijardi kuna jamstava, a samo u posljednje dvije i pol godine oko 2,9 milijardi kuna. U istom razdoblju izvorni dužnici su vratili državi samo 606 milijuna kuna ili 6,7 posto od ukupno protestiranog iznosa jamstava.

Vlada je relativno dobro procijenila mogućnosti protesta jamstava zbog čega od 2008. u jamstvenu pričuvu ostavlja godišnje po milijardu. kuna. Nažalost, sredstva jamstvene pričuve u 2009. čak nisu bila dovoljna zbog protesta dvije milijarde kuna, zbog čega je Vlada morala koristiti dio sredstava iz proračuna i dio primitaka od zaduživanja izdanjima obveznica.

U analizi se podsjeća da je u sklopu mjera za restrukturiranje, u travnju 2011. nenaplativi dug brodogradilišta od 11,3 milijarde kuna pretvoren u dug opće države. Taj dug dospijevat će na naplatu do 2014., a nakon toga prisutni su potencijalni rizici dospijeća jamstava izdanih Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama, ističe se u analizi.