REPRIVATIZACIJA

Posrnule tvrtke vraćaju se u vlasništvo države

Bionic
Reading

Potpredsjednik Vlade Ivan Šuker ovog bi tjedna trebao započeti razgovore sa socijalnim partnerima o mjerama potpore tvrtkama u teškoćama koje u okviru dosadašnjih kreditnih mjera nemaju mogućnosti riješiti probleme koji su s recesijom dodatno eskalirali

U Vladinim krugovima se doznaje, piše Poslovni dnevnik, kako već rade na izradi zakona koji bi predvidio nekoliko modela rješavanja problema u gubitaškim tvrtkama.

Jedno od rješenja, jest 'reprivatizacija', odnosno prebijanje potraživanja za poreze, doprinose, koncesije i ostala davanja državi ulaskom u vlasničku strukturu. Industrijski sindikati iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske planiraju na sastanak sa Šukerom doći s nekoliko konkretnih slučajeva, čiji opstanak ovisi o hitnoj pomoći države, a u kojima je i sama država, kako tvrdi Ivan Tomac iz Sindikata energetike, kemije i nemetala, zbog velike financijske izloženosti zainteresirana za iznalaženje rješenja.

Prvi takav slučaj je Keramička industrija Orahovica koja će bez ubrzanog iznalaženja obrtnih sredstava sasvim izgledno završiti u stečaju. U tom je slučaju upitno više od 160 milijuna kuna koliko tvrtka duguje Hrvatskoj poštanskoj banci, HBOR-u i Fondu za regionalni razvoj, kazao je Tomac za Poslovni dnevnik, koji rješenje dijelom vidi upravo u tome da, primjerice, Fond za regionalni razvoj postane dioničar tvrtke koja je u stopostotnom privatnom vlasništvu.

Svjetlana Šokčević, predsjednica Sindikata tekstila, obuće, kože i gume, je istaknula da bi model 'reprivatizacije' bio jedini mogući način rješavanja duga u slučaju većine tvrtki u tekstilnoj industriji, koja je posebno pogođena recesijom i čak 80 posto tvrtki je u ozbiljnim problemima.

'Već smo u studenom premijerki Jadranki Kosor predložili takvo rješenje jer se zasniva na tzv. belgijskom modelu, koji smo dobro proučili i utvrdili da se, iako predstavlja oblik potpora, ne kosi s pravilima EU' istaknula je Svjetlana Šokčević, dodavši da se takve mjere na pojedino poduzeće mogu primijeniti samo jednom i nikad više.

Prijeboj kroz ulazak u vlasništvo bit će znatno lakše provesti u slučaju društava s ograničenom odgovornošću jer se ugovor o rješavanju dugovanja uglavnom sklapa s jednim ili manjim brojem vlasnika. U slučaju dioničkih društava pak za realizaciju prijeboja, a time i smanjenje udjela vlasništva postojećih dioničara, potrebno je dobiti suglasnost 75 posto dioničara s pravom glasa na skupštini. Takav neizvjestan proces dogovora s državom, primjerice, očekuje zagrebački Badel 1862.

Prema informacijama Poslovnog dnevnika, preliminarni razgovori o tome su već započeli, no još se nitko nije izjasnio zato što bi država kroz taj proces mogla postati većinski vlasnik Badela.

'To smatramo antirecesijskim modelom koji načelno nije loš jer država u slučaju stečaja takvih dužnika ne može očekivati naplatu, a ovako će spasiti društvo i odgoditi naplatu. Međutim, tek treba razraditi kriterije po kojima bi se taj model realizirao', načelno je komentirao predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak, koji se još ne upušta u prognoze koliko bi se državni portfelj na ovaj način mogao povećati.