CONINGOV JAMAC

Porezni obveznici pokrili gubitak Biondićeve banke

24.07.2012 u 09:01

Bionic
Reading

Mjesec dana nakon što je u Centar banku uloženo 48,5 milijuna kuna poreznih obveznika, mala banka u kojoj tekstilni tajkun Dragutin Biondić još uvijek drži trećinu dionica objavila je polugodišnji gubitak od 42,4 milijuna kuna. Je li država trebala sanirati nezdravu privatnu banku i je li prije odluke o dokapitalizaciji uopće bila upoznata s problematičnim kreditnim plasmanima koji su se odjednom pojavili u drugom kvartalu u banci koja je prije izbora poslužila kao jamac Coningu?

Centar banku dokapitalizirao je s 97 milijuna kuna Fond gospodarske suradnje (FGS) - Alternative, u kojem je polovicu kapitala osigurala država, odnosno porezni obveznici. Do slučaja Biondićeve banke FGS-ovi nisu investirali u bankarski sektor, zanimali su ih poljoprivreda i IT, a njihov prvi bankarski projekt iznenadio je upravo objavljenim polugodišnjim gubitkom od čak 42,4 milijuna kuna koji je gotovo jednak iznosu državnog novca 'upucanog' u banku. Iz Centar banke objašnjavaju da su gubici nastali zbog povećanih rezervacija za problematične plasmane te optimistično dodaju da se potencijalni gubitak u nekom budućem razdoblju može vratiti kao prihod. Zanimljivo je da je neposredno prije dokapitalizacije, u prvom kvartalu, bilo iskazano svega 3,1 milijuna kuna troškova za rezervacije. Lanjsku je godinu, podsjetimo, Centar banka završila s dobiti od 2,5 milijuna kuna.

Iz odgovora Centar banke koji su poslali tportalu čini se da su potencijalni gubici u bilanci prikrivani dok dokapitalizacijom nisu stvoreni uvjeti za njihovo iskazivanje: 'Dodatne rezervacije smo proveli jer su se dokapitalizacijom za to stvorile pretpostavke te jer su one interes investitora i same banke, kao i naših komitenata i deponenata. Rezervacije su provedene u komunikaciji s našim regulatorom HNB-om, s komercijalnim revizorom i s revizorom koji je radio due dilligence (dubinsko snimanje), a potpuno su u skladu sa svim pravilima struke. Ove rezervacije odgovaraju tržišnom trenutku i zadovoljni smo što smo ih mogli provesti. Naime, poznato je da zbog recesije raste broj teže naplativih i nenaplativih kredita u bankama, a da je kriza najviše pogodila male i srednje poduzetnike te obrtnike koji su pretežni komitenti Centar banke. Nije riječ o iznenadnom i neočekivanom, nego o planiranom i smišljenom potezu koji je koristan za banku, za njezine dioničare i deponente.'

Preuzimanje Centar banke od strane paradržavnog fonda predstavljano je kao dobra poslovna prilika, jer bi ta banka (iako očito u problemima) trebala poslužiti kao platforma za okupljanje drugih malih banaka i prvi korak u stvaranju srednje velike nacionalne banke. Ipak, dio javnosti doživio je ovu akciju kao spašavanje posrnule banke državnim novcem, i to baš one koja je jamčila tvrtki Coning u vlasništvu supruge Radimira Čačića za kredit koji je ova građevinska tvrtka od državnog Croatia osiguranja dobila dva dana uoči izbora.

Kritiziralo se nepotrebno rasipanje novca poreznih obveznika u ionako jakom financijskom sektoru, umjesto da se jača realni sektor. Podsjećalo se i na nedosljednost, jer je, primjerice, Credo banka bez državne pomoći propala, ostavivši potopljene vjerovnike. Neobično je već i to da država sanira malu, po aktivi gotovo beznačajnu privatnu banku (19. po veličini), dok istovremeno želi prodati veću i značajniju HPB, tvrdeći da nam ne treba nacionalna banka i da je država loš vlasnik.

Ministar poduzetništva Gordan Maras, u čijem su resoru Fondovi za gospodarsku suradnju (FGS) i koji je odobrio ulaganje, podsjeća da je odluku o dokapitalizaciji Centar banke donio HBOR nakon due dilligencea koji je provodio FGS Alternative. Upitan za komentar polugodišnjeg gubitka banke koji je gotovo dosegnuo iznos državnog novca 'upumpanog' u banku, ministar kaže: 'Poznato je da zbog gospodarske krize banke sve teže naplaćuju svoja potraživanja te da raste broj teže naplativih kredita. U politici rezervacija Centar banka postupila je, po meni dostupnim informacijama, prema svim pravilima struke,' izjavio je za tportal.

Ipak nije zaboravio podsjetiti da je proces dokapitalizacije Centar banke započela još bivša HDZ-ova vlada, iako se nakon Marasove odluke bivši ministar Popijač hvalio kako on nije htio potpisati tu odluku. Na pitanje smatra li da je ova odluka bila u državnom interesu, ministar odgovara: 'Stabilnost bankarskog sustava i konsolidacija malih banaka su u državnom interesu, a dokapitalizacija Centar banke dio je tog procesa. Centar banka je objavila da su u tijeku pregovori o spajanju/pripajanju nekoliko banaka te da bi neki od njih mogli biti gotovi do kraja ove godine, a sve je to dio procesa jačanja sektora malih banaka, koje su važne za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Osim toga, u ekonomskoj je teoriji poznato da se jedna kuna uložena u bankarski sustav multiplicira na devet kuna u gospodarstvu.'

Iz Centar banke kažu da su investitori bili upoznati s potencijalnim gubicima vezanim uz problematične plasmane. 'Podrazumijeva se da su bili upoznati sa svim, pa nisu uložili u Centar banku 97 milijuna kuna bez detaljnog proučavanja poslovnih knjiga. S Alternative Private Equity FGS-om komuniciramo već godinu dana. Banka mu je potpuno otvorila svoje poslovne knjige i surađivala u postupku due dilligencea. Dodatne rezervacije rezultat su zajedničke politike banke i investitora', odgovorili su za tportal.

Da je gubitak bio poznat prije dokapitalizacije, a iskazan naknadno, pokazuje i način na koji je ona provedena. Od 131,2 milijuna kuna svježeg kapitala (fond Alternative uložio je 97 milijuna kuna, a Heruc pretvaranjem hibridnih depozita 34 milijuna kuna), čak 69 milijuna kuna odmah je završilo u kapitalnim rezervama. Zato bez obzira na viziju okupljanja malih banaka ostaje pitanje je li cijena od 200 kuna po dionici previsoka s obzirom da je državnim novcem de facto banka spašena od propasti

Kako Burza gleda na 'dobar posao' države

Što investitori misle o uspjehu dokapitalizacije, pokazuje odnos ponude i potražnje na Burzi. U ponedjeljak je bila samo jedna ponuda za kupnju dionica Centar banke, i to po cijeni od 140 kuna, i 22 za prodaju, od kojih je dobar dio ispod 200 kuna, koliko je plaćala država u dokapitalizaciji.

U razgovoru za tportal analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek kaže da nakon nezgrapnog odlaska u stečaj Credo banke i još nezgrapnijeg navođenja imena četiri dodatne problematične banke od strane bivšeg viceguvernera HNB-a Davora Holjevca, država nema nikakvog izbora nego sanirati gubitke svih banaka koje se nađu u problemima. U protivnome bi mogla nastati panika koja bi za posljedicu imala povlačenje depozita iz banaka. No podsjeća na nadzor HNB-a koji je očito izostao

'Idealan način spašavanja problematičnih banaka bio bi diskretno traženje strateških partnera koji bi preuzeli banku, ako se već kroz nadzor HNB-a nisu mogli prevenirati problemi. No kako je u našim gospodarskim uvjetima teško naći zainteresirane strateške partnere, nažalost ne preostaje ništa drugo nego spašavati problematične banke novcem poreznih obveznika.'

Gubitak Centar banke nije ju iznenadio. 'Zapravo očekujem da će se u nadolazećem razdoblju rezervacije i dalje povećavati jer se i udio loših kredita u ukupnim kreditima kontinuirano povećava (sada smo na 12,7 posto) zbog pogoršanja ekonomske situacije,' prognozira Vizek.

I za kraj, još jedan detalj: iako je najavljivano da će nakon dokapitalizacije Biondićev udio u banci pasti ispod 20 posto, Heruc grupa i dalje drži 34 posto dionica, dok je u vlasništvu Alternative fonda 48 posto