komasacija

Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj je najjeftinije u EU, a od 2023. moći će ga kupovati strani ulagači. Može li zakon na koji agronomi imaju ozbiljne zamjerke spriječiti rasprodaju

20.01.2022 u 06:39

Bionic
Reading

Nakon što je početkom siječnja zaključena javna rasprava u saborskoj proceduri uskoro će se naći Zakon o komasaciji, a on bi trebao pojednostaviti postupak komasacije poljoprivrednog zemljišta u cilju njegova okrupnjavanja i stavljanja u funkciju zapuštenih poljoprivrednih površina

Kako aktualni Zakon o komasaciji iz 2015. nije zaživio zbog kompliciranih odredbi, Vlada je odlučila izraditi novi s jednostavnijom procedurom i jasnijim postupkom nadležnosti donošenja odluka.

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da je cilj izrade i donošenja novog zakona smanjenje administrativnih zapreka kako bi se omogućila provedivost i ubrzali postupci komasacije te stavilo u funkciju poljoprivredno zemljište koje zbog rascjepkanosti i malih površina nije ili je otežano njegovo korištenje u funkciji poljoprivredne proizvodnje, čime bi se povećala produktivnost i stvorila dodana vrijednost proizvodnje, kao i bolje i učinkovitije korištenje poljoprivrednog zemljišta.

Potporu za novi zakon, koji bi trebao omogućiti komasaciju najmanje 18 tisuća hektara do kraja prvog kvartala 2026. godine, dala je i Europska komisija te je za njegovo provođenje u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti osigurano 250 milijuna kuna.

Trenutna struktura poljoprivrednog zemljišta ukazuje na nužnost provođenja komasacije. U Hrvatskoj je registrirano oko 160.000 poljoprivrednih gospodarstava, s prosječno 7,2 hektara poljoprivrednih površina na 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha po parceli. Ovakva struktura svjedoči o velikoj rascjepkanosti parcela, što znatno povećava troškove i vrijeme potrebno za njihovu obradu.

Komasacijom bi se trebali stvoriti povoljniji uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje osnivanjem većih i pravilnijih katastarskih čestica, izgradnjom poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenjem drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi. U funkciju bi se stavilo i neobrađeno zemljište na čak 700 tisuća hektara.

Postupak komasacije provodi se tako da sudionici komasacije svoje zemljište unose u tzv. komasacijsku gromadu, iz koje im se dodjeljuje novo zemljište jednake vrijednosti i u što manjem broju katastarskih čestica, uz odbitak vrijednosti zemljišta za opće potrebe, zajedničke potrebe naselja i sudionika komasacije.

Glavni inicijatori komasacije su jedinice lokalne samouprave te formiraju povjerenstva u koja ulaze državni službenici, suci, geodeti i predstavnici vlasnika zemljišta. Paralelno s donošenjem zakona, Ministarstvo je objavilo javni poziv za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju, na koji su se dosad javile 23 jedinice lokalne samouprave.

‘Nešto je više od 46 tisuća hektara u okviru Nacionalnog programa otpornosti i oporavka, u kojem su osigurana sredstva predviđena za komasaciju prvih 18 tisuća hektara’, naglasila je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.

Tamo gdje postoje značajne površine poljoprivrednog zemljišta koje se loše iskorištava, a lokalna samouprava nije poduzela potrebne korake, inicijativu za provođenje komasacije može pokrenuti Ministarstvo.

  • +22
Poljoprivreda Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

Provođenje sustavne komasacije trebalo bi u konačnici rezultirati povećanjem vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, osobito u kontekstu činjenice da početkom 2023. istječe embargo na prodaju poljoprivrednog zemljišta stranim ulagačima. Upravo zbog rascjepkanosti i slabe infrastrukture cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj su trenutno među najnižima u zemljama Europske unije.

Sudionici javnog savjetovanja upozorili su na brojne prepreke o kojima treba voditi računa prilikom provedbe zakonskih rješenja. Jedan od glavnih problema koji otežava učinkovito provođenje komasacije su neriješeni vlasnički odnosi i neusklađenost zemljišnih knjiga. Dodatna prepreka je velik broj vlasnika zemljišta, pri čemu se mnogi od njih ne bave poljoprivrednom proizvodnjom, pa je i mali njihov interes za komasacijom.

Hrvatska agronomska komora (HAK) pak upozorava da u provođenje zakona nije dovoljno uključena agronomska struka, što bi moglo značajno otežati cijeli postupak. ‘Zakon je u potpunosti propustio u sam postupak komasacije uključiti institucije i stručnjake agronomske struke čiji bi poslovi bili jasno propisani, jer ipak se radi o poljoprivredom zemljištu i poljoprivrednoj proizvodnji, a Ministarstvo poljoprivrede izrađuje plan. Ovako će se sve svesti na nekoliko agronoma ‘državnih službenika’ i javnu nabavu vanjskih usluga, pa se ne možemo oteti dojmu da je zakon tome i prilagođen’, ističe se u primjedbi HAK-a.

Prema planu Vlade, spomenimo još jednom, glavni projekti po kojima se provodi komasacija trebali bi biti izrađeni do kraja trećeg kvartala 2023. godine kako bi se ona provela na najmanje 18.000 hektara do kraja prvog kvartala 2026. godine.