Bilo kao dodatan izvor prihoda u krizi, bilo povratak prirodi, poljoprivreda mnogima postaje privlačna investicija.

Internetski forumi bruje o isplativosti lješnjaka i visokoj cijeni orahovih trupaca, a brojke koje se tamo pojavljuju mogle bi neke stanovnike asfalta barem vikendom odvući na selo. Devedesetih se, na užas zelenih, pisalo o činčilama i o uspjehu njihovih uzgajivača, a u posljednje su vrijeme glodavce, barem medijski, zamijenili puževi. Očekivana dobit je poprilična, pa o njihovu uzgoju razmišljaju čak i ljudi za koje ne biste očekivali da su uopće u stanju uzeti u ruku ovu sluzavu životinju.

Zato smo pokušali istražiti može li se u poljoprivrednu avanturu upustiti s ograničenim sredstvima od primjerice 150.000 kuna, pod pretpostavkom da posjedujete poljoprivredno zemljište.

Iako mnogi od onih koji su investirali u poljoprivredu nevoljko govore o brojkama, pravdajući se nepredvidivim stvarnim troškovima, koji ovise o nizu faktora, do nekih smo podataka ipak uspjeli doći.

Orasi
Jedan od investitora u poljoprivredu koji je bio voljan razgovarati o brojkama uložio je u svoj nasad oraha 50.000 kuna. Tu je u ovom slučaju uračunata čak i cijena zemljišta površine jednog hektara u Moslavini (17.000 kuna), zatim obrada tla, sadnice (100-170 kuna po komadu) i gnojenje. Orah počinje rađati nakon tri do četiri godine, no u punom je rodu tek nakon deset godina, kada očekivani prihod po hektaru iznosi 30.000 kuna. Deblo oraha cijenjeno je u drvenoj industriji, a nakon 30 godina može se prodati za 500 eura po m3 trupca. Ministarstvo poljoprivrede daje poticaj od 16.800 kuna po hektaru novog nasada, uz uvjet da se napravi analiza tla i posadi najmanje 100 certificiranih sadnica. Zagrebačka županija daje poticaj od 20 kuna po sadnici cijepljenog oraha, no za njega je potrebno posaditi najmanje 300 sadnica.
Lješnjaci
Početno ulaganje u nasad lješnjaka veličine jednog hektara iznosi, prema podacima tvrtke Corylus koja okuplja kooperante u proizvodnji lješnjaka, 13.000 kuna. Za 800 sadnica treba izdvojiti 12.000 kuna, i još tisuću kuna za pripremu zemljišta za sadnju.Iako počinje rađati u četvrtoj godini, lijeska puni urod od četiri kilograma po sadnici daje u sedmoj godini, što znači da će tada urod na 800 grmova iznositi 3.200 kg, što s otkupnom cijenom od 10 kuna po kilogramu u ljusci daje prihod od 32.000 kuna.

Godišnje treba izdvojiti 600 kuna za gnojivo i herbicide, a na stranicama Corylusa naveden je kalendar mjesečnih radova u kojem stoji da godišnje jedna osoba mora provesti dvadesetak radnih dana u voćnjaku. Poticaji Ministarstva poljoprivrede isti su kao i za orahe - iznose 16.800 kuna, Zagrebačka županija daje poticaj od pet kuna po sadnici, što pokriva trećinu cijene, a svake sljedeće godine dobiva se 2.500 kn/ha za održavanje nasada. Županijski poticaji razlikuju se u pojedinim županijama, a konkretni iznosi mogu se saznati u lokalnom uredu za gospodarstvo. Konačna kalkulacija ovisi i drugim faktorima, poput troška berača i eventualne zaštite od divljači.

Lavanda
Danijel Ćorić, vlasnik obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva Lavander iz Petrinje, za podizanje jednog hektara nasada preporučuje 10.000 sadnica hibridne lavande budrovke, za što je potrebno 36.000 kuna. Uz troškove analize tla, sustava navodnjavanja kap na kap koji će za hektar koštati 5.000 kuna i sadnje na crne folije, početni se troškovi penju na oko 45.000 kuna. Jednokratni poticaj za podizanje nasada iznosi 14.500 kuna, a tu su i godišnji poticaji od 5.000 kuna. Žetva lavande počinje već prve godine, a grm punu zrelost dosiže u trećoj godini, kada hektar nasada daje 200 do 400 litara ulja. Prema trenutnim otkupnim cijenama i uz poticaje, minimalni očekivani godišnji prihod iznosi 54.000 tisuća kuna. Osnovna investicija isplatit će se već za dvije i pol godine, a visina profita ovisi i o organizaciji posla, odnosno o tome bere li se lavanda ručno ili se iznajmljuje stroj za žetvu. Dobro održavan nasad lavande dat će i dodatnu žetvu, koja će prinos povećati za 30-50 posto. Odlučite li se za ekološku proizvodnju, državni će poticaji biti izdašniji, a i veće su mogućnosti plasiranja ekološki dobivenog ulja.

Borovnice
Zbog visoke otkupne cijene, koja po kilogramu iznosi 48 kuna, mnogima su privlačne borovnice. Početno ulaganje od 20.000 eura bit će dostatno za nasad od 3.000 m2. U taj trošak uključena je kupnja četverogodišnjih sadnica (80 kn + PDV, oko 500 kom.), protugradna i protuptičja mreža i sustav navodnjavanja. U trećoj godini borovnica ostvaruje puni rod, koji iznosi desetak kilograma po grmu, odnosno ukupno 5.000 kg. Kad od otkupne cijene odbijemo 8 kn, koliko pripada beraču, ostaje 40 kn/kg, što donosi impresivnih 200.000 kuna. Naravno, od te sume treba oduzeti godišnji trošak održavanja, no ostaje činjenica da bi se u prvoj pravoj rodnoj godini trebala isplatiti cijela investicija. Borovnica je u nekim županijama uključena i u sustav poticaja, koji u Zagrebačkoj iznosi 10 kuna po sadnici. 

Jagode
Sa 20.000 eura moguće je na 4.000 m2 podići nasad od 10.000 sadnica jagoda, pokriti ga plastenikom i uvesti sustav navodnjavanja. Sadnice traju dvije godine, a ovakav nasad donosi oko 8.000 kg voća. Uz otkupnu cijenu jagoda od 15 kuna, umanjenu za dvije kune koje pripadaju beraču, prihod iznosi 100.000 kuna. Prema tome, investicija se u potpunosti vraća u drugoj godini. Treće godine treba za 25.000 kuna kupiti nove sadnice, a dobit u četiri godine, uz dodatne troškove održavanja, može doseći i 200.000 kuna. I ovdje je moguće ostvariti državne i županijske poticaje, koji ponekad premašuju i 50 posto investicije.

Puževi
U posljednje se vrijeme dosta piše o uzgoju puževa, kao primjeru unosnog biznisa. Alma Cvjetković iz Matulja vlasnica je Helicikulture, bavi se uzgojem i preradom puževa, a razvila je i mrežu kooperanata čije puževe plasira pod markom 'Hram okusa'. Otkupna cijena za kilogram puža vinogradnjaka iznosi 2,5 eura, a za primorskog puža 3,5 eura. 'Na prinos utječe površina, kao i geografski položaj, a investicija za farmu puževa površine 3.000 četvornih metara kreće se oko 20.000 eura', objašnjava Cvjetković. Gradite li farmu sami, ova se brojka može umanjiti i za 30 posto. Na farmi vinogradnjaka godišnji je rashod 500 eura, a očekivani godišnji prinos 7.500 eura. 'Povećanjem površine farme, investicija raste za 40 posto, dok dobit raste za gotovo 70 posto', objašnjava uzgajivačica.

Ipak, koliko god ove brojke bile atraktivne, valja imati na umu da poljoprivreda nije lagan posao. Mnogo toga ovisi o prirodnim faktorima, a ako nemate vremena sami održavati nasad, problem može biti i pronalaženje radnika. Savladate li te prepreke, poljoprivreda će vam donijeti profit, kao i boravak na svježem zraku i dobrodošlu fizičku aktivnost, a može vam se isplatiti i ulaganje u poljoprivredno zemljište odlučite li se za njegovu kupnju.