Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je za studeni iznosila 6863 kune, što je na godišnjoj razini više za 3,2 posto, odnosno realno za 3,4 posto jer su potrošačke cijene u listopadu pale za 0,2 posto.

Po podacima DZS-a, medijalna neto plaća za studeni iznosila je 5799 kuna. To znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Rast plaća u uvjetima koronakrize i snažnog pada BDP-a najvećim je dijelom rezultat državnih intervencija. Na pozitivan trend najviše su utjecale povišice za javne i državne službenike, a značajniji rezovi u najugroženijim djelatnostima izbjegnuti su isplatom državne potpore od 4000 kuna po radniku.

Najviše su rasle plaće zdravstvenim djelatnicima, 8,5 posto (na 8463 kune neto), zahvaljujući povećanju osnovice i dodataka. Zbog pojačanog rada tijekom epidemije doktori i medicinske sestre zasluženo su dobili i najviše neoporezivih naknada. Ranije dogovorene povišice podigle su i prosjek prosvjetara za 5,4 posto (na 7365 kuna neto).

Unatoč razornim posljedicama koronakrize, veći dio realnog gospodarstva prilagodio se novim okolnostima. Tako je i u dominantnom dijelu privatnog sektora (prerađivačka industrija, trgovina, građevinarstvo) izostalo rezanje plaća, a zadržana je i većina radnih mjesta zahvaljujući državnim potporama.

No dok plaće u državnom sektoru bilježe visoke stope rasta, u privatnom sektoru u prosjeku su se tek neznatno povećale.

Od 19 skupina djelatnosti realni pad plaća u studenom u odnosu na isti mjesec 2019. pretrpjele su njih četiri, pri čemu su nagore prošli zaposleni u ugostiteljstvu i turizmu. Ionako niski prosjek srezan im je za 6,6 posto (na 5141 kunu neto) te su pali na dno 'hranidbenog lanca'.

Veliki gubitnici su i zaposleni u 'ostalim uslužnim djelatnostima', kojima je prosjek oslabio za 2,3 posto. Najugroženiji u ovom segmentu su zaposlenici servisa za popravak računala i predmeta za osobnu uporabu, kojima su plaće potonule za čak 24 posto.

Korekcija plaća zahvatila je i dobrostojeći financijski sektor. Prosjek zaposlenih u bankama i osiguravajućim kućama srezan je za 1,4 posto, no ovaj je sektor i nakon korekcije zadržao vodeće mjesto prosječnom plaćom od 9293 kune, što je 35 posto više od nacionalnog prosjeka.

Uz državne službe, među dobitnicima se ističu ICT sektor i prerađivačka industrija s rastom plaća iznad pet posto. Pritom su u prerađivačkoj industriji uočljive značajne razlike u prosjecima po djelatnostima s obzirom na tehnološku opremljenost i ukupnu proizvodnost rada. Na godišnjoj razini najviše su skočile plaće zaposlenima u duhanskoj industriji, i to više od 30 posto, te je prosjek dostigao 9789 kuna. S druge strane, najveći pad (-25 posto) pretrpjele su plaće zaposlenih u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda.

Inače, u okviru prerađivačke industrije najbolje su plaćeni zaposleni u naftnoj industriji s prosjekom od 10.905 kuna, a najslabije zarađuju radnici u proizvodnji odjeće s prosjekom od tek 4496 kuna.

Porezne izmjene koje su stupile na snagu početkom godine trebale bi donijeti osjetniji rast prosječne plaće u siječnju. No kako nove porezne stope idu na ruku onima s višim plaćama, može se očekivati povećanje jaza između najviših i najnižih plaća.