Dosad su nazor i sanacija banaka bili u nadležnosti HNB-a i Državne agencije za sanaciju banka, a ulazak u eurozonu podrazumijeva prenošenje tih nadležnosti na europske institucije. U razdoblju pripreme za uvođenje eura Hrvatska se obvezuje uspostaviti blisku suradnju s Europskom središnjom bankom i pripremiti zakonske izmjene kako bi se sve promjene provele pravovremeno i učinkovito.

Kako bi smanjila rizike od izbijanja bankovnih kriza, poput one s kojom se suočio europski financijski sektor nakon 2008., Europska unija donijela je zajednička pravila i osnovala bankovnu uniju, koja podrazumijeva centralizirani sustav nadzora banaka (jedinstveni nadzorni mehanizam, SSM) i zajednički sustav sanacije banaka (jedinstveni sanacijski mehanizam, SRM). Također, predviđen je zajednički sustav osiguranja depozita (EDIS), o čemu su pregovori i dalje u tijeku.

Kada je riječ o nadzoru banaka, pismom namjere Hrvatska se obvezala da će pružiti sve informacije o hrvatskim kreditnim institucijama koje Europska središnja banka (ECB) može zatražiti za potrebe provedbe sveobuhvatnog ocjenjivanja tih kreditnih institucija. U praksi ECB kao nadnacionalno nadzorno tijelo provodi izravan nadzor velikih, sistemski značajnih banaka, a to su minimalno tri najznačajnije banke u svakoj državi članici. U Hrvatskoj su to trenutno Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb i Erste banka, a ostale manje značajne banke ostale bi pod nadzorom HNB-a.

Uspostava bliske suradnje s Europskom središnjom bankom već je pokrenuta aktualnim izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama koji se nalazi u saborskoj proceduri, a predviđaju razmjenu svih informacije o bankama koje posluju na hrvatskom tržištu. To znači da će Hrvatska i prije ulaska u bankovnu uniju dostavljati ECB-u sve informacije o nadziranim financijskim institucijama u svrhu provođenja njihove sveobuhvatne procjene.

Pismom namjere Hrvatska narodna banka obvezla se pridržavati i svih smjernica, uputa, mjera ili zahtjeva koje izda Europska središnja banka.

Ulaskom u monetarnu uniju Hrvatska će steći i pravo pristupa financijskoj pomoći iz fondova Europske unije u slučaju nastupanja opasnosti od bankovne krize. Riječ je o pristupanju jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (ESM) koji pokriva sve kreditne institucije sa sjedištem u državama europodručja. Pritom je važno naglasiti da po važećim sanacijskim pravilima troškove sanacije banaka više ne snosi država, već prije svega njihovi vlasnici i vjerovnici.

Na razini bankovne unije uspostavljen je Jedinstveni fond za sanaciju (SRF) radi financiranja troškova sanacije banaka. Uplate sredstava banaka u SRF odvijaju se postupno, tijekom prijelaznog razdoblja do 2024. godine, a njegova ciljana vrijednost odgovara najmanje jedan posto vrijednosti depozita svih banaka u SSM-u.

Pristupanjem bankovnoj uniji Hrvatska će započeti s uplatom doprinosa banaka u SRF. Pravila bankovne unije propisuju da se postupak uplate doprinosa banaka u SRF obavlja posredovanjem nacionalnog fonda.

Hrvatska je, prema Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, već osnovala nacionalni sanacijski fond u koji sve banke u Hrvatskoj uplaćuju određeni doprinos, a kojim upravlja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).

Pristupanjem bankovnoj uniji dio ovlasti Državne agencije za sanaciju banaka prenijet će se na Jedinstveni sanacijski odbor koji predstavlja glavno sanacijsko tijelo europske bankovne unije, eurozone, a sredstva iz nacionalnog fonda prebacit će se u europski sanacijski fond.

Inače, hrvatski bankovni sustav izbjegao je veliku financijsku krizu iz 2008., a u zadnjih desetak godina u postupku sanacije našlo se tek nekoliko manjih banaka. Trenutno je sustav visokolikvidan, profitabilan i dobro kapitaliziran uz stopu ukupnog kapitala od 22,6 posto. Udio 'loših' kredita značajno je smanjen od 2015., a nenaplativi plasmani primjereno su pokriveni ispravcima vrijednosti.