'Kada bi imali još pet sektora kao što je bankarski, Hrvatska bi bila puno bogatija zemlja', rekao je ekonomski analitičar Velimir Šonje povodom 10. obljetnice Hrvatske udruge banaka. Svoju tezu potkrijepio je podacima EBRD-a, prema kojima je Hrvatska, pored Češke, Estonije, Mađarske i Latvije na vrhu među 'tranzicijskim pobjednicima' bankovnih reformi
Šonje je u svom izlaganju pokušao osporiti četiri teze koje su uvriježene u javnosti: da smo privatizacijom banaka prodali nacionalno blago, da banke potiču potrošnju umjesto proizvodnje, da je profitabilnost banaka enormna te da bankarski krediti rastu prebrzo.
Opravdavajući visoki udjel stranih vlasnika u hrvatskim bankama, Šonje je naveo primjere zemalja poput Ukrajine, Mađarske i Latvije, koje imaju niski udjel stranih banaka, a njihov bankarski sustav pokazao se vrlo 'krhkim' u aktualnoj krizi.
Premda statistički podaci potvrđuju tezu da su krediti građanima u posljednjih deset godina krediti rasli brže nego krediti gospodarstvu, Šonje smatra da za gospodarstvo ima sasvim dovoljno izvora financiranja s obzirom na to da je financijski sustav u međuvremenu evoluirao pa danas poduzeća imaju i druge mogućnosti zaduživanja (tržište kapitala, faktoring, lizing, investicijski fondovi i sl). Također, treba uzeti u obzir i kredite koje poduzeća uzimaju na inozemnom tržištu.
Što se tiče profitabilnosti, Šonje tvrdi da je kamatna marža hrvatskih banaka u dugoročnom padu, a povrat na kapital je prepolovljen u razdoblju od 2004. kada je iznosio 14 posto do danas kada iznosi osam posto.
Kao jedinu pravu dilemu postavlja brzinu rasta kredita, ističući da Hrvatska u usporedbi s drugim zemljama ipak nije prezadužena te da smo daleko do problema kakve imaju Island ili SAD.
'Država još uvijek uzima dio sredstava za kreditiranje, ali taj dio nije prevelik i ostaje dovoljno sredstava za ostale', istaknuo je Zoran Bohaček, predsjednik HUB-a. On je predstavio najznačajnije aktivnosti udruge u proteklih deset godina.
