energetska konferencija

Plenković: Europski novci omogućit će Hrvatskoj zelenu tranziciju, imamo četiri cilja

26.01.2021 u 10:28

Bionic
Reading

U zagrebačkom hotelu Esplanada održava se digitalna energetska konferencija 'Upravljanje zelenom tranzicijom' u organizaciji Hanza Medije. Jedan od uvodnih govornika je bio i premijer Andrej Plenković

Plenković je istaknuo kako je 2020. bila je izazovna godina koja nas je naučila da se s izazovima poput pandemije možemo nositi samo zajedno.

Hrvatska je imala i dva velika potresa te će obnova pogođenih područja iziskivati znatna financijska sredstva - poručio je Plenković.

'U kontekstu obnove gospodarstva koncept energetske obnove Hrvatske mora se raditi u okviru zelenog razvoja gospodarstva. Hrvatska od EU u narednim sedam godina ima na raspolaganju 24,5 milijardi eura', istaknuo je Plenković konferenciji Hanza Medije.

'Ta sredstva omogućit će nam zelenu tranziciju. Provodit ćemo je u sklopu Nacionalne razvojne strategije 2030. koja će sutra biti u Saboru gdje očekujemo i njeno usvajanje', poručio je Plenković.

Naglasio je da je Hrvatska neto uvoznik energije i kako znatan dio svojih energetskih potreba ostvaruje uvozom nafte i plina.

'No, Hrvatska iz obnovljivih izvora energije zadovoljava 29 posto svojih energetskih potreba, čime smo premašili ciljeve EU .No, naši su ciljevi do 2030. unaprijediti i optimizirati mrežu prijenosa električne energije, omogućiti korištenje novih obnovljivih izvora energije, motivirati pronalaženje novih rješenja za skladištenje električne energije te unaprijediti korištenje biogoriva', rekao je premijer.

Spomenuo je i LNG terminal na otoku Krku koji je s komercijalnim radom započeo 1. siječnja 2021. godine, uz najavu kako će se on svečano otvoriti ovaj petak. U prve tri godine popunjenost kapaciteta LNG-a je 100 posto, a do 2027. godine 84 posto što potvrđuje njegov, ne samo poslovni, već i geostrateški smisao, smatra premijer.

Istaknuo je i kako će se u sljedećem razdoblju posebno poticati energetska obnova zgrada, pri čemu će se u obzir uzeti i posljedice razornih potresa u Hrvatskoj u 2020. godini.

"Sredstva ćemo usmjeriti u nekoliko komponenti, a među njima naglasak ćemo staviti i na zelenu tranziciju, u koju je, prema pravilima Mehanizma za oporavak i otpornost, potrebno uložiti najmanje 37 posto sredstava. Davat ćemo prednost onim gospodarskim granama i industrijama koje će nam omogućiti da gospodarstvo sutra bude razvijenije, otpornije i konkurentnije, u skladu s politikom zelene i digitalne transformacije. Time ćemo građanima i gospodarstvu osigurati dostupniju, čišću i jeftiniju energiju, uz očuvanje naših prirodnih resursa", zaključio je premijer.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić kazao je da i Hrvatska kao i sve europske ekonomije ide u smjeru tranzicije energetskog sustava. Izazovi te tranzicije su, međutim, brojni i različiti se dijelovi energetskog sustava različito nose s tim izazovima, pogotovo oni najtradicionalniji. Hrvatska je, barem što se tiče državne kompanije, HEP-a, u potpunosti okrenuta tranziciji, odnosno obnovljivim izvorima energije, istaknuo je.

"Strateški smo se jasno odredili, ali izazov je u kreiranju mreže koja sve to skupa može apsorbirati", rekao je Ćorić, koji je među izazovima tranzicije s klasičnih na obnovljive izvore energije izdvojio izgradnju elektrodistribucijske mreže dovoljnog kapaciteta da zaprimi sve te količine energije i rješavanje problema vršnog opterećenja.

Podsjetio je da se Hrvatska opredijelila za klimatsku neutralnost do 2050. godine, no i da je određeno zadržavanje ugljikovodika nešto što je neminovno.

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić istaknuo je da je HEP u prva 24 sata nakon banijskog potresa u gotovo 85 posto kućanstava vratio električnu energiju. U potresu je gotovo 150.000 kućanstava ostalo bez struje, a oštećeno je 238 trafostanica, podsjetio je Barbarić, koji je najavio da će ukupna ulaganja HEP-a ove godine iznositi četiri milijarde kuna.