UNATOČ KRIZI

Plan cestogradnje porastao za 14 mld kuna

03.07.2009 u 12:29

Bionic
Reading

Od 2009. do 2012. godine u građenje i održavanje javnih cesta u Hrvatskoj uložit će se čak 44,2 milijarde kuna. što je čak 14 milijardi kuna više nego u prošlom četverogodišnjem razdoblju

Iako ga je Ministarstvo prometa izradilo u godini krize i recesije, zbog kojih je njegovo usvajanje bilo odgođeno s kraja 2008. godine na drugu polovicu 2009., on je od plana za prethodno četverogodišnje razdoblje (2005. - 2008.) ipak veći za 14 milijardi kuna, piše Večernji list.

Taj je strateški dokument ovih dana poslan na mišljenje u Ministarstvo financija i budući da je riječ o prijedlogu, još ga mogu prekrojiti škare ministra Šukera. Pred članove Vlade trebao bi pak stići u idućih desetak dana.

No, iz predloženog materijala već je jasno da su prioritetne investicije Vlade RH u cestogradnji do 2012. godine nastavak gradnje Dalmatine do Dubrovnika, autoceste Zagreb - Velika Gorica - Sisak, gradnja Podravskog ipsilona, mosta Pelješac, nastavak autoceste od Osijeka prema mađarskoj granici u sklopu koridora Vc, gradnja obilaznice Osijeka, brze ceste Plano - Split...

Uglavnom je riječ o investicijama započetim prijašnjih godina koje se sad nastavljaju, a od krupnijih projekata nova je gradnja Podravskog ipsilona. Dalmatina bi od Splita preko Ploča do Dubrovnika trebala stići u 2012. godini. Ta je investicija, računajući i već gotove dionice do Šestanovca i Ravča, vrijedna čak 5,86 milijardi kuna (29,6 kilometara dionice Dubrovnik-Doli stoji pak 3,67 milijardi kuna) što je nešto više od četvrtine svote koju bi Hrvatske autoceste u iduće četiri godine trebale uložiti u nove kilometre.

Podravski ipsilon, odnosno ukupno 154 kilometara te autoceste do Bjelovara i Koprivnice, pa dalje do granice s Mađarskom prema planu bi trebalo stajati oko 3,7 milijardi kuna. Iako je otvaranje radova na Podravskom ipsilonu uoči lokalnih izbora loše odjeknulo u javnosti, HAC u idućoj godini, za razliku od ove u kojoj je izdvojeno tek nešto više od 150 milijuna kuna, u gradnju dvaju krakova te autoceste planira uložiti više od milijardu kuna. Nešto više od milijarde za taj je projekt predviđeno i 2011. te 2012. godine.

Vrijednost pelješkog mosta, projekta koji izaziva najviše polemika, ali i kojeg se Sanaderova Vlada ne odriče jer će povezati Dubrovnik s ostalim dijelom Hrvatske, iznosi 1,8 milijardi kuna. U ovoj godini Hrvatske ceste u njega kane uložiti 275 milijuna kuna (zbog krize je svota skresana), a u svakoj od iduće tri od 520 do 540 milijuna kuna. Autocesta Zagreb - Velika Gorica - Sisak, za koju već nekoliko godina lobira ministar financija i Velikogoričan Ivan Šuker, od metropole do Gorice trebala bi stići do 2010.godine, a do 2012. i do Siska. Hrvatske autoceste u iduće bi četiri godine u promet ukupno trebale pustiti 168 kilometara novih dionica na što će utrošiti 18 milijardi kuna.

Iako je predloženi plan poprilično ambiciozan i zapravo na granici financijskih mogućnosti ipak su ga u Ministarstvu prometa tako skrojili jer drže da je izgradnja autocesta od strateške gospodarske važnosti za RH. Unatoč tome što je BDP pao 6,7 posto, a do kraja godine bi u državnom proračunu moglo nedostajati oko 15 milijardi kuna, vrlo vjerojatno prijedlog plana gradnje cesta i autocesta ipak neće doživjeti velike promjene. Investicije u cestogradnji, naime, ne financiraju se iz državnog proračuna nego prihodima HAC-a i HC-a koji čini naknada na gorivo te u slučaju Hrvatskih autocesta i cestarina. Ipak, obje državne tvrtke većinu svojih ulaganja ostvaruju kreditnim zaduženjima.

Osim kontinuiteta izgradnje od 2009. do 2012.godine, piše u planu, poboljšat će se organizacija redovnog održavanja javnih cesta, modernizirat će se naplata cestarine i osigurati kvalitetnije prateće uslužne djelatnosti na autocestama.

Prednost imaju započeti projekti, gradnja cesta u prigradskim i gradskim područjima te povezivanje otoka s kopnom.