MORNARICOM ISPLOVITI IZ KRIZE

Plan akademika za spas Hrvatske predmet sprdnje na Facebooku

22.09.2014 u 12:47

Bionic
Reading

Formula za oporavak gospodarstva koju su akademici Zvonko Kusić, Velimir Neidhardt i Gordan Družić izložili za nedjeljni Jutarnji list izazvala je brojne komentare na društvenim mrežama. Na Facebook zidu poduzetnika i zagovornika slobodnog tržišta Davora Huića javila su se mnoga poznata imena, i to nimalo pohvalnim ocjenama za akademike

Nužan je optimizam, Hrvatska treba crpiti pobjednički duh iz uspjeha Marina Čilića, bogata je resursima koje ne koristi, osobna potrošnja treba rasti na domaćim proizvodima, treba ukinuti brojne općine, država mora potaknuti poljoprivredu, strane investicije, korištenje vjetra, sunčeve energije, biomasu i vodni potencijal – neke su od teza koje su iznijeli akademici.

Posebnu pozornost izazvala je ideja Gordana Družića, inače voditelja Odsjeka za ekonomska istraživanja HAZU-a. On se zalaže za to da država naruči pedeset do sto brodova od domaćih brodogradilišta.


'Tako bismo vratili trgovačku mornaricu koju smo izgubili, serijskom proizvodnjom snizili troškove poslovanja i restrukturiranja brodogradnje te povećali udio domaće komponente u vrijednosti broda. Zašto Hrvatska nema kruzere?' zapitao se Družić.

Huićev prvi komentar na plan akademika je: 'Evo na što ide pedesetak milja godišnje, kao da su pali s Marsa ovi ljudi…'

Investitor u dionice i poduzetnik Nenad Bakić ponudio je svoju formulu za spas gospodarstva ironizirajući Družića.

'Mislim da me na osnovi nje mogu primiti u Akademiju. Ovako. Umjesto brodova trebamo graditi avione, vojne. Ali modernije nego što imaju Amerikanci i Rusi. Prednost te formule je da ta izgradnja povlači mnogo više nego izgradnja brodova. Jer kad imaš puno aviona, trebaš i nosače aviona, pa si pokrio brodogradnju. Zatim aerodromi. Zatim rafinerije, jer trebaš kerozin, dakle riješili smo rafinerije u Sisku i Rijeci. Zatim industrija kože - jer avioni imaju kožna sjedala. Da bi imao kožu, moraš imati poljoprivredu i stočarstvo, što ne možeš pokriti samo brodogradnjom (jer brodovi nemaju kožna sjedala). Zatim industrija radara. Itd.', napisao je Bakić.

Na plan akademika osvrnuo se i predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik. 'To je ona ekipa, koja ako se ne varam, nije primila Radmana ili Đikića ili obojicu! Kaj to nije dovoljno!' napisao je Školnik.

Povjesničarka te bivša članica ORaH-a Andrea Feldman postavila je pitanje zbog čega je HAZU uopće na državnim jaslama.

'Rekla sam sto puta, ali ću ponoviti: HAZU skinuti s državnog proračuna, vratiti im imovinu i neka lijepo žive od vlastite rente, a ne od naših para. ceterum censeo: liberal vas je osnovao, liberal će vas i zatvoriti', napisala je Feldman.

Jedan od komentatora iznio je primjer Češke akademije znanosti koja radi na principu znanstveno-istraživačkog holdinga i sama se financira što je zdušno pozdravio novinar Denis Kuljiš: 'Češki model, super, sviđa mi se!'

Huić se zapitao koja je uopće svrha HAZU-a. 'Koja je društvena, javna korist od njihovog postojanja. Dakle, prvo što je svrha a onda neka mjera uspješnosti da znamo je li oni tu svrhu ispunjavaju. Možda bi neka druga organizacija s tim novcima mogla napraviti više, a možda bismo mogli i uštedjeti tu lovu... Nije puno, ali dodaj na to još desetine sličnih sinekura za koje se ne zna čemu služe, ni koju to točno javnu funkciju obavljaju, za koje se ne zna kako troše lovu, a pazi ovo je javna lova pa bi se tu trebalo primjenjivati isti princip accountability kao na bilo što drugo... Ništa od toga ne postoji - niti ti ljudi moraju nekome objasniti što rade, ni kako troše lovu, ništa... katastrofa', napisao je Huić na Facebooku.

O financijskom poslovanju HAZU-a i nepravilnostima koje je uočila Državna revizija nedavno je pisao tportal