Diljem Europe krenuo je novi val strogih restrikcija, a nove mjere u našoj zemlji ponovno bi narušile krhku ravnotežu između borbe s virusom i normalnog poslovanja gospodarstvenika. Upitali smo stoga domaće poduzetnike, male, srednje i velike, koje su to tri mjere što bi ih oni napravili na mjestu Vlade kako bi odmah potaknuli gospodarski rast i oporavak, a ne da zaglavimo u dugotrajnoj recesiji i krizi kakva nas je snašla 2008. i u godinama poslije.

Evo što su nam rekli.

Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik grupe:

'Prije svega treba pohvaliti brzinu reakcije Vlade na početku pandemije, ali kako bismo intenzivirali gospodarski rast, potrebno je poduzeti dodatne poteze. Jedna od mjera koja bi pomogla, točnije povećala plaće u prerađivačkom sektoru, svakako je oslobađanje poreza na dohodak za plaće do 5000 kuna neto. Isto tako, trebalo bi osloboditi plaćanja poreza na dobit industrije koje reinvestiraju u proizvodne kapacitete i otvaranje radnih mjesta jer na taj način potičemo ulaganja koja dugoročno donose višestruku korist. Vlada bi trebala ujedno razmisliti o uključivanju gospodarstvenika u izradu strategije i plana, točnije stručnjaka iz realnog sektora koji svojim iskustvima i znanjem mogu vrlo konstruktivno, konkretno i kvalitetno pomoći u iznalaženju rješenja. Svemu navedenom primarni cilj je oporavak gospodarstva i što brži rast BDP-a.'

Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive:

'Vjerujemo da bi smanjivanje poreznog opterećenja rada moglo kratkoročno dovesti do povećanja potrošnje, što bi pozitivno utjecalo na porast BDP-a, ali i dugoročno poticanje konkurentnosti gospodarstva u Hrvatskoj s usporedivim zemljama. U tom smislu pozdravljamo najave Vlade RH o smanjivanju stope poreza na dohodak s početkom 2021. i vjerujemo kako bi taj trend trebalo nastaviti jer iskoraci koje je potrebno poduzeti da bi se postigao značajniji rast BDP-a zasigurno će ležati na obrazovanim stručnjacima koji mogu ubrzati implementaciju novih tehnologija, modernizaciju poslovnih procesa te uvođenje proizvoda s većom dodanom vrijednosti, a koji za svoj rad moraju biti adekvatno plaćeni.

Razumijemo dosadašnje poteze Vlade RH poduzete kao pomoć poslodavcima radi očuvanja radnih mjesta tijekom izvanrednih okolnosti poslovanja u 2020., no vjerujemo da bi se ubuduće trebali poticati visokorazvijeni sektori koji mogu, kroz izvoz roba i usluga, osigurati osjetan napredak za cijeli niz pratećih industrija, kao i cjelokupno gospodarstvo. ICT industrija, farmaceutska proizvodnja i razvoj, kao i druge grane utemeljene na naprednim tehnologijama, mogu hrvatskom gospodstvu pružiti bitno veći rast od sada planiranih stopa u odnosu na industrije usmjerene primarno domaćem tržištu. Dodatnim mjerama trebalo bi potaknuti one koji ulažu u dodatni razvoj i usvajanje novih tehnologija, izvoznike i gospodarske grane koje svojim aktivnostima mogu povući dobavljače u svom lancu nabave i tako omogućiti veći rast BDP-a u kraćem vremenu.

Iako je u Hrvatskoj moguće i danas ostvariti porezne poticaje, primjerice na ulaganja u istraživanje i razvoj, sustav je opterećen nizom administrativnih procedura koje u konačnici koče najveći broj poduzetnika u njihovom korištenju i znatno su složenije nego slične mjere koje se koriste u nama usporedivim zemljama. Stoga bi trebalo voditi računa o definiranju jasnih kriterija za dobivanje poticaja koje bi trebalo rasteretiti od birokracije te tako omogućiti bitno većem broju korisnika značajniji napredak. Ukupno podizanje poduzetničke klime i pozitivne promjene mogući su uz značajno jaču digitalizaciju državne uprave te smanjivanje dokumentacije koju je potrebno prikupiti za nove poslovne poteze kako bi se omogućilo poduzetnicima da se brže i efikasnije razvijaju.'

Denis Čupić, direktor Westgatea, predsjednik HUP-ove Udruge Developera:

'Prvo treba prepoloviti sve komunalne naknade, druga je smanjiti PDV za barem dva postotna boda kako bi se digla profitabilnost trgovine, a treća mjera je dati kompenzacijske mjere ili umanjenje naknade za obnovljive izvore energije. Našem sektoru je električna energija najveći trošak, a naknada za obnovljive izvore energije iznosi oko 20 posto ukupnog troška energije. Nismo dobili nikakvo umanjenje, i to smo sve napisali Vladi još u trećem mjesecu.'

Robert Petrosian, predsjednik Uprave Instituta IGH:

'Ulaganja u infrastrukturu - kriza povezana s trenutnom pandemijom Covida-19 pogodila je sve gospodarske grane, pa tako i građevinu. Zato je pravo vrijeme da država iskoristi svoju fiskalnu moć za potporu gospodarstvu i minimiziranje štete. Jedan od načina za pomoć je davanje prioriteta ulaganjima u ceste, mostove, zračne luke, tranzitne sustave, energiju (klasičnu i onu iz obnovljivih izvora energije), telekomunikacije i druge davno predviđene građevinske projekte. Zaključak je to studije koju je proveo Business Roundtable i koja tvrdi kako je ulaganje u infrastrukturu jedinstveno po svojoj sposobnosti da potakne rast produktivnosti, a time i dugoročni potencijalni proizvodni kapacitet gospodarstva. Napravljena za područje SAD-a, studija je prikazala učinke 737 milijardi dolara javne potrošnje na infrastrukturu tijekom 10 godina te pokazala kako će to ulaganje generirati 5,9 milijardi dolara dodatnog BDP-a tijekom 20 godina, a svaki uloženi dolar proizvest će približno 3,70 dolara dodatne ekonomske proizvodnje. Ova investicija također bi stvorila milijune radnih mjesta i povećala plaće, što bi kataliziralo dodatnih 1,9 milijardi dolara za odgovarajuće ulaganje privatnog sektora. Autori zaključuju da bi povećanje ulaganja u infrastrukturu u kratkom roku stvorilo radna mjesta, privuklo dodatne radnike na tržište rada, stimuliralo potražnju i potaknulo privremeno ubrzanje potrošnje i poslovnih ulaganja.

Ubrzavanje i implementacija nužnih reformi čiji bi cilj prije svega bio zadržati postojeće investitore u Hrvatskoj, a u konačnici privući nove greenfield investicije, naročito u proizvodne kapacitete.

Ulagati u obrazovanje, znanost, znanstveno-istraživački rad i tako poticati poduzetnički duh mlađih generacija. Nedavni poslovni uspjesi naših IT kompanija nažalost nisu plod sustava, već poslovne upornosti i ustrajnosti njihovih osnivača. Država bi trebala cijelim nizom mjera poticati rast i razvoj ideja već kroz školovanje mladih generacija koje bi potom daljnjim razvojem tih ideja i start-up scene dobile podršku privatnog sektora i time si osigurale tržišnu opstojnost i uspjeh.'

Marin Medak, vlasnik RougeMarina i predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja

'Tražimo cijelo vrijeme tri mjere, a to su: odgoda naplate PDV-a do 1. svibnja iduće godine, dakle, ponavljam, ne tražimo neplaćanje PDV-a, već samo njegovu odgodu do iduće godine. To je mjera koja nam ne bi uništila likvidnost i omogućila bi nam da radimo. Druga mjera je smanjenje međustope PDV-a ugostiteljima na 13 posto - to ne bi bio velik trošak za Vladu jer je riječ o iznosu od oko 300 milijuna kuna, a nama bi dalo vjetar u leđa i nadu da Vlada misli na nas.

Treća i najvažnija mjera su krediti za likvidnost i obrtna sredstava kod HAMAG-BICRO-a. Ti su krediti potrebni za 15.000-20.000 subjekata, kojima treba novac za obrtna sredstava, za plaćanje radnika i dobavljača i upravo bi oni omogućili normalan rad. To je jako jednostavno i logična mjera kojom bi se izbjegli odlazak u stečajeve, predstečajeve i crnu ekonomiju - ti krediti sačuvali bi ukupne investicije u iznosu isplaćenih kredita.'

Branko Roglić, Orbico grupa

'Treba skinuti poreze, uvesti reda u pravosuđe i ubrzati državnu administraciju. Sve se to ne može napraviti bez da se smanji broj administrativnih jedinica, općina i županija. Ne možete smanjiti porez ako ne smanjite trošak. Ja sam to davno rekao, dosta nam je šest županija i da svaka ima po desetak općina. U Poljskoj su imali 42 vojvodstva, pa su smanjili njihov broj na samo 16, a svako od tih vojvodstava je veće od Hrvatske. To je putokaz, a ja ne znam zašto mi forsiramo 500-tinjak općina i još na njih prebacuje ovlasti pa imamo 500 lokalnih šerifa koji provode 500 javnih nabava. Smanjenje općina će se morati prije ili kasnije dogoditi jer prihoda država nema, pogotovo u koronakrizi'.

Renato Radić, Prima namještaj

'Mjere za brzo povećanje gospodarskog rasta već su donesene, sada više nema 'brzog rasta' trebamo gledati u budućnosti. Po meni treba se fokusirati na naš strahovito veliki uvoz za kojim nema potrebe. Tu nema ništa na brzinu, ključna riječ je optimizam. Treba otvoriti novu perspektivu, a to je poljoprivreda. Mi smo dozvolili da naše tržište čisti razne zalihe po europskim tržištima, a baš u poljoprivredi imamo puno potencijala za male poduzetnike. Moramo se otvoriti za investicije, ne smije se stajati i podržati izvoznu industriju. Treba i osigurati još veća sredstva za industriju i zelenu energiju, odmaknuti se od velikih investicija i orijentirati se na male. To treba državnički napraviti, omogućiti narodu da čim više zaradi i stvoriti atmosferu povjerenja i optimizma.

Zarja grupa, Rajska rajčica:

'Po nama, fiskalne mjere koje bi bile najprimjerenije za brz oporavak gospodarstva svakako su smanjenje poreza na dobit te smanjenje doprinosa na plaće. Dodatno smatramo da je potrebno na neki način pojednostaviti i ubrzati procedure u vezi kreditiranja obrtnih sredstava te omogućiti moratorije na kredite', rekli su nam iz tvrtke čiji je suvlasnik Zvonimir Belić.