BANKE PORUČILE

Pad kamata na kredite najviše koči rizik države

25.03.2011 u 12:41

Bionic
Reading

Proteklu je godinu obilježio početak oporavka kreditiranja poduzeća, a kamatne stope spustile su se na razinu iz 2008, pokazuje analiza Hrvatske udruge banaka. Najveći rast kredita u 2010. ostvaren je kod velikih poduzeća, dok su najviše podbacila mala i srednja poduzeća, kod kojih još uvijek nema kreditnog oporavka

'Najveći doprinos kreditnom rastu u prošloj godini, koji je iznosio 8,8 posto, dala su poduzeća', rekao je Zoran Bohaček, direktor HUB-a, istaknuvši da su predvodnici rasta bila velika poduzeća. Istovremeno, kreditiranje stanovništva je stagniralo, a izloženost državi rasla je po istoj stopi kao i 2009. godine.

Trendovi ukazuju da su banke započele s omekšavanjem kriterija za odobravanje kredita poduzećima. 'Oporavak nije došao neočekivano, već je povezan s padom kamatnih stopa i zaustavljanjem padajućeg trenda ukupne ekonomske aktivnosti', naglasio je Bohaček. Kamatne stope za poduzeća vratile su se na razinu iz 2008. godine, ali su još uvijek osjetno više od povijesnog minimuma.

Kočnica za daljnji pad kamatnih stopa su visoka percepcija rizika zemlje, regulatorni troškovi i loši krediti. Najveća prepreka daljnjem rastu kamata je rizik države. Bohaček je ponovio stav HUB-a da se ne može očekivati da poduzeća dobiju jeftinije kredite od države koja se zadužuje po kamatnoj stopi iznad šest posto.

Što se tiče regulatornih troškova, oni su potezima HNB-a smanjeni, ali njihov udjel je mali pa ne mogu značajnije utjecati na pad kamatnih stopa. Loši krediti i dalje negativno utječu na kretanje kamatnih stopa jer je njihov udjel u ukupnim kreditima nastavio rasti, dostigavši krajem prošle godine 8,3 posto.

Najproblematičnija, sa 17,2 posto loših kredita, jesu mala i srednja poduzeća. To je ujedno i glavni razlog što se u ovom segmentu ne bilježi rast kreditne aktivnosti. 'Kod malih i srednjih poduzeća rizici su eskalirali do takve mjere da banke nisu mogle riskirati pojačano kreditiranje toga dijela kreditnog portfelja', pojasnio je Bohaček, prebacujući odgovornost na Vladu, koja, kako je rekao, nije usvojila predložene mjere za pomoć malim i srednjim poduzećima.

Podsjetio je da su HUB i poslodavci prije godinu dana predložili Vladi da poduzeća oslobodi poreza na reinvestiranu dobit te da uvede zaštitnu kamatu i euro-direktivu o rokovima plaćanja.

Anketa banaka pokazala je da bi se u ovoj godini konačno trebao dogoditi oporavak kreditiranja malih i srednjih poduzeća, i to po stopi od šest posto. Predvodnici rasta kreditiranja i dalje će biti velika poduzeća, a očekuje se i početak oporavka kreditiranja stanovništva u dijelu stambenih kredita.