PROCJENA ANALITIČARA PBZ-A

Pad BDP-a u ovoj godini 5,2 posto

13.07.2009 u 12:13

Bionic
Reading

Analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) procjenjuju da će Hrvatska ove godine zabilježiti snažnu gospodarsku kontrakciju i pad BDP-a od oko 5,2 posto na godišnjoj razini

Za 2010. prema prvim preliminarnim procjenama očekuju da će donijeti gospodarsku stagnaciju, odnosno nultu stopu rasta BDP-a, uz veliku neizvjesnost te projekcije u ovom času, navode u najnovijim Tjednim analizama PBZ-a.

Napominju kako su revidirali svoje procjene osnovnih makroekonomskih pokazatelja za ovu godinu temeljem podataka o snažnom padu BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu, od 6,7 posto, te do sada dostupnih visokofrekventnih pokazatelja za drugi kvartal.

Procjena ovogodišnjeg pada BDP-a, od 5,2 posto, temelji se očekivanjima u međunarodnom okruženju, ali ponajviše očekivanih kretanja na domaćem gospodarskom planu, pri čemu navode i postojanje određenih rizika da taj pad bude i nešto snažniji, ali i otvorenu mogućnost da bude i nešto manji od procijenjenog.

Procjenu temelje na očekivanom padu osobne potrošnje za oko 6 posto, te očekivanju da će fiksne investicije na razini cijele godine zabilježiti pad od najmanje 12 posto. Analitičari PBZ-a pritom ističu kako je nelikvidnost za poduzetnike postala gorući problem

S obzirom da hrvatski uvoz pada snažnije i brže od izvoza ova će godina zabilježiti pozitivan doprinos neto inozemne potražnje gospodarskom rastu, što će se odraziti i na kretanja u bilanci plaćanja.

Procjenjuju da će deficit tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj godini biti smanjen na 5,7 posto BDP-a.

Očekuje se slabija turistička sezona odnosno smanjenju prihoda od oko 10 do 15 posto.

Od faktora rizika koji bi mogli djelovati na veći pad BDP-a od prognoziranog analitičari PBZ-a navode zakašnjelu i nedovoljnu fiskalnu prilagodbu, turističku sezonu manje uspješnu od sadašnjih očekivanja, odgodu skorog ulaska u EU što bi moglo dodatno negativno utjecati na strana ulaganja, dodatno pogoršavanje međunarodnog okruženja, jače probleme u nekoj zemlji u regiji i učinak zaraze na Hrvatsku, povećanu političku nestabilnost.

Faktori koji bi taj očekivani pad mogli umanjiti su pak kratkoročno, prvenstveno brza i jaka fiskalna prilagodba koja bi poslala jasan signal da je zemlja spremna suočiti se s velikim problemima. Nadalje to su odlučnost u provedbi strukturnih reformi, brz i učinkovit dogovor svih socijalnih partnera oko raspodjele tereta krize, dodatne pozitivne informacije iz okruženja, brzi program s MMF-om (koji bi smanjio percepciju rizika zemlje), deblokada pregovora s EU.

Analitičari PBZ-a i dalje smatraju da je neophodan snažan rebalans proračuna (kako središnje države tako i lokalnih jedinica).

Pozitivnim korakom smatraju srpanjski rebalans iako su mišljenja da smanjenje proračunskih rashoda mora biti znatno veće od najavljenog, a što vjeruju da će Vlada poduzeti u već najavljenom novom (trećem ovogodišnjem) rebalansu krajem kolovoza ili početkom rujna.

Uz sve negativne procjene ističu i dva elementa koji doprinose ekonomskoj stabilnosti zemlje u ovome trenu, a to su niska stopa inflacije i stabilan tečaj.

Procjenu inflacije u ovome trenu nisu mijenjali i ona iznosi prosječnih 2,5-3 posto. Procjenu tečaja su u ovome trenu neznatno spustili na prosječnih 7,45 kuna za euro u ovoj godini.