Inina plinska platforma Ivana D nalazi se na morskom dnu, istraga će utvrditi što je uzrok njena potonuća, a šteta se može procijeniti na 15-ak milijuna dolara, iako će biti i veća s obzirom na štete vezane za proizvodnju
Po riječima operativnog direktora istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini Tvrtka Perkovića, zbog naprezanja su pukla četiri nosača koja drže platformu pričvršćenu za pilote koji su utemeljeni na dnu mora pa je platforma izgubila stabilnost, savinula se, a njen srednji dio nije puknuo nego se savinuo.
"To je dio u kojem se nalaze cijevi koji izlaze iz bušotine te se tako savinuta polegla na dno", rekao je Perković.
Kako ona izgleda sada, na dnu mora, prikazuje snimka robotske ronilice.
Na havariju Inine platforme reagirao je i Greenpeace u Hrvatskoj, koji snažno apelira na Inu i Vladu da odgovor na taj incident prilagode ozbiljnosti situacije te da se hitno ispita rizik ispuštanja plina na svim platformama.
Za direktora Greenpeacea u Hrvatskoj Zorana Tomića neshvatljivo je i skandalozno da kompanija poput Ine, koja se pokušava prikazati odgovornom i pouzdanom, izgubi plinsku platformu na moru, kao i da je trebalo čak pet dana da je se locira.
"Taj incident ozbiljno narušava kredibilitet te kompanije u provođenju ionako opasnih radnji eksploatacije ugljikovodika iz Jadrana te zorno prikazuje postojanje ozbiljnih sigurnosnih prijetnji pri korištenju infrastrukture za fosilna goriva”, istaknuo je Tomić.
Iz te globalne organizacije za zaštitu okoliša dodaju da nije ponuđen nedvosmislen dokaz da je zatvaranje bušotine uspjelo ili možda metan, iznimno snažan staklenički plin, iz nje i dalje nekontrolirano istječe te odlazi u atmosferu i tako dodatno raspiruje klimatsku krizu.
Greenpeace stoga traži od Ine i nadležnih državnih tijela da hitno ispitaju istjecanje stakleničkih plinova iz ove i svih drugih bušotina na Jadranu. Novija znanstvena istraživanja pokazuju, naime, da je ispuštanje metana pri eksploataciji fosilnih goriva na moru znatno veće nego što se ranije procjenjivalo.
