SJEDNICA VLADE

Otkriveni detalji porezne reforme!

06.05.2010 u 14:01

Bionic
Reading

Vlada je na današnjoj sjednici objavila nove stope poreza na dohodak s izmijenjenim razredima oporezivanja. Oporezivi dio plaće do 3600 kuna oporezivat će se po stopi od 12 posto, od 3600 do 10.800 kuna po stopi od 25 posto, a iznad tog iznosa po stopi od 40 posto

'To je vrlo važna i osjetljiva mjera, koju svi očekuju', rekla je premijerka Jadranka Kosor pri konačnoj objavi novog poreza na dohodak koji bi, tvrdi ona, trebao rezultirati većim neto primanjima za 1.480.179 građana Hrvatske. 

Trenutno se plaća 25 posto poreza na poreznu osnovicu od 3600 do 9000 kuna, a od 1. srpnja ta granica pomaknuta je na 10.800 kuna. Iznosi manji od 3600 kuna neće se oporezivati sa 15 posto poreza na dohodak nego sa 12 posto. Svaka porezna osnovica veća od 10.800 kuna bit će oštećena za 40 posto poreza na dohodak.

Primjerice, Zagrepčaninu koji je prije kriznog poreza imao neto plaću 7.047 kuna (10.800 bruto) plaća će porasti za oko 130 kuna.

Mnogima će porez biti i povećan jer su oni s plaćama od 9000 do 25.200 kuna dosad imali porez na dohodak od 35 posto, a sada će im se povećati na 40 posto.

Izmjene poreznog sustava trebale bi se primjenjivati od 1. srpnja, kada se i ukida prva stopa kriznog poreza od dva posto. Kosor je rekla da su određeni rokovi dokad se mjere koje su sastavila ministarstva u sklopu Programa za gospodarski oporavak moraju provesti te da se oni ne smiju prekoračiti nego samo ranije dovršiti. Najavila je i da će se u srpnju provesti i novi rebalans proračuna.

POVRATAK 'DAROVA' KRIZNOG POREZA GRAĐANIMA

Rokovi Vladinih mjera za fiskalnu politiku

- Ukidanje kriznog poreza na dohotke iznad 3000 kuna - 1. srpnja

- Ukidanje kriznog poreza na dohotke iznad 6000 kuna - 1. studenoga

- Ukidanje svih poreznih olakšica, osim poticaja za istraživanje i razvoj - listopad 2010.

- Izrada plana smanjenja državnih rashoda - lipanj 2010.

- Zakon o porezu na dohodak i Zakon o porezu na dobit - lipanj 2010.

- Zakon o porezu na promet nekretninama, Izmjene i dopune Općeg poreznog zakona, Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave, izmjene Zakona o poreznoj upravi - studeni 2010.

- Pravilnici o porezu na dohodak i porezu na dobit - listopad 2010.

- Analiza učinkovitosti najznačajnijih horizontalnih državnih potpora - rujan 2010.

- Puna primjena OIB-a - rujan 2010.

- Preusmjeravanje izdataka za ovogodišnji regres i božićnicu zaposlenicima javnog sektora i povećanje socijalne naknade i potpore zapošljavanju - u tijeku

- Prodaja udjela države trgovačkim društvima, manjih od 25 posto - rujan 2010.

- Smanjenje odnosno uklanjanje neporeznih davanja (Hrvatske šume, doprinos HTZ-a, spomenička renta...) - lipanj 2010.

- Donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti s ograničavanjem razine fiskalnog deficita - studeni 2010.

- Promjena sustava poticaja u poljoprivredi - lipanj 2010.

- Unapređenje sustava upravljanja javnim dugom i potencijalnim obavezama države radi smanjenja fiskalnih rizika - studeni 2010.

Ministar financija Ivan Šuker rekao je da će građani smanjenjem poreza na dohodak od države dobiti ukupno 450 milijuna kuna, a kada se ubroji i ukidanje kriznog poreza do kraja godine, iz državnog proračuna građanima će se vratiti 1,5 milijardi kuna.

'Od kriznog poreza je skupljeno oko 1,5 milijardi kuna i zbog toga zahvaljujemo građanima, i sada im to vraćamo i potičemo potrošnju kako bi izašli iz krize', rekao je Šuker i najavio da će se morati drugačije voditi socijalna politika kako bi povlastice koristili oni kojima je to zaista potrebno, a provest će se i druge strukturne reforme, posebno u mirovinskom sustavu gdje godišnje nedostaje 16 milijuna kuna.

Kosor je rekla da u sljedeća dva mjeseca počinje s radom radna skupina za donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti te radna skupina za donošenje Strategije upravljanja javnim dugom.

ŠTO PRIJE OBJAVITI REGISTAR TVRTKI DUŽNIKA

Od HUP-a se traži da što prije donese Registar poslodavaca s najvećim dugovanjima. 'Čak 60 posto tvrtki nema registrirano nijednog zaposlenog, čak više od 17 tisuća tvrtki. To je nedopustivo', rekla je Kosor i najavila da će se u roku od dva mjeseca također uvesti obveza davanja izjave o nepostojanju poreznog duga pri osnivanju nove tvrtke.

Kosor je ponovila da se kreće u izmjenu Zakona o stečaju i da će se pokrenuti inicijativa za skraćivanje svih sudskih rokova kako bi se ubrzali postupci na sudovima. Svima koji se protive ukidanju sudova poručila je da se ne bave politikanstvom i da takvo podmetanje neće tolerirati.

'NEMA EUFORIJE'

Ponovila je da se smanjio broj nezaposlenih koji sada iznosi nešto više od 308.000 te da je izvoz živnuo na tri posto. 'Te sam podatke objavila prije dva dana kao činjenice i bez euforije jer to još uvijek nije zadovoljavajući podatak. Jednostavna je činjenica da se broj nezaposlenih smanjio.'

Ministar Šuker dodao je da će država sve svoje obaveze u cilju bolje likvidnosti na vrijeme podmiriti: 'HAC je skoro sve svoje obaveze podmirio, a cilj je da do 30. lipnja i HEP i HŽ uđu u okvir od 60 dana plaćanja potraživanja. Zato, neka se ne ljute sve one tvrtke koje nemaju nijednog zaposlenog ako njima HEP i HŽ uskoro krenu u naplaćivanje svojih potraživanja.'

'BORBA PROTIV MORALNOG NEREDA'

'Kad Visoki trgovački sud bude vodio sve tvrtke preko OIB-a nestat će nered, i svi oni koji rade nered na tržištu. Moramo se boriti protiv moralnog nereda koji je nastao', naglasio je Šuker.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač rekao je samo da se ovim setom mjera udahnuo život te da svi u ministarstvima imaju nedvosmislene uloge i rokove.

Nakon dugogodišnjih nedoumica oko nekoliko zakona koji su regulirali financiranje političkih aktivnosti, Vlada je prihvatila prijedlog Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe

NAPOKON PRAVILA PREDIZBORNE IGRE

Ministar uprave Davorin Mlakar rekao je da je dosadašnjih pet zakona objedinjeno u jedan tekst, u suradnji s DIP-om i Transparency Internationalom, te da će novi zakon prvi put određivati i sankcije za prekršitelje: 'Limitirali smo iznose za djelovanje političkih stranaka te za izbornu promidžbu. Za predsjedničke izbore u kampanji će se moći potrošiti najviše osam milijuna kuna po kandidatu. Na izborima za Hrvatski sabor, i jednoga dana za izbore u Europski parlament, svaka stranka smije potrošiti 1,5 milijuna kuna.'

Osim za predsjedničke i parlamentarne izbore, limitiran je i iznos koji na lokalnim izborima smiju potrošiti kandidati za župana i gradonačelnika, i to na 500.000 kuna. Svi kandidati će morati otvoriti posebne račune koje će kasnije detaljno prikazati DIP-u.

One koji se ne budu pridržavali novog zakona će sustići sankcija da iz proračuna neće dobiti sredstva predviđena za promidžbu u kampanji te gubitak prava na redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna odnosno proračuna jedinice lokalne samouprave.