Nakon što su 1. listopada stupile na snagu zakonske odredbe o konverziji kredita u švicarcima u euro, banke su se bacile na izvršavanje zakonskih obveza, ali su istovremeno krenule i u pravnu bitku protiv države. Uvjereni da se zakonske odredbe o konverziji protive cijelom nizu ustavnopravnih odredbi, bankari su odlučili potražiti zaštitu od Ustavnog suda. Iako ne postoji čvrst rok za podnošenje zahtjeva za zaštitu ustavnosti, neke od ugroženih banaka već su predale tužbe, a ostale ih ubrzano pripremaju.

RBA prva predala zehtjev

Upit smo poslali na sedam banka (ZABA, RBA, Erste, Splitska, PBZ, Sberbank, Hypo), a dobili smo odgovor od njih pet pri čemu su nam iz Zagrebačke i Splitske banke poručili da ne mogu komentirati podnošenje ustavne tužbe. Iz Raiffeisen banke potvrdili su za nam da su 2. listopada Ustavnom sudu predali prijedlog za ocjenu ustavnosti spornih zakonskih odredbi, a prema neslužbenim informacijama zahtjeve za zaštitu ustavnosti predale su i Privredna banka Zagreb te Sberbank.

Iz Privredne banke Zagreb nisu nam to potvrdili, ali ponovili su da sigurno idu s prijedlogom za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom iako je ostalo nepoznato kada.

I iz Erste banke odgovorili su nam da pripremaju ustavnu tužbu te da će izvijestiti javnost čim ona bude predana Ustavnom sudu. 'Erste banka detaljno razmatra raspoložive pravne instrumente s ciljem zaštite svoje imovine. Naime, smatramo da su usvojene zakonske izmjene u suprotnosti s pravnim okvirom Republike Hrvatske i Europske unije. Pravno utemeljeno, pravedno i održivo rješenje trebalo bi se zasnivati na jasnim kriterijima koji bi točno precizirali kategorije klijenata koje bi njime bile obuhvaćene te na pravednoj raspodjeli troška između klijenata i banaka', obrazlažu u Erste banci razloge za podizanje Ustavne tužbe.

Kako nam je objasnio pravni stručnjak Miljenko Giunio, banke će pokušati srušiti Vladin model konverzije pozivajući se na spornu retroaktivnost Vladinih izmjena zakona (članak 90. Ustava), zadiranje u stečena prava i postojeće ugovorne odnose te umanjivanje prava stečenih investiranjem (članak 48. i 49. Ustava).

Šutnja na Ustavnom sudu

Svjesne da će do konačnog pravorijeka Ustavnog suda proteći mnogo vremena, banke u svojim zahtjevima traže i obustavu primjene zakona dok sud ne donese konačnu odluku. Pritom bankari priželjkuju da Ustavni sud postupi kao u slučaju Obiteljskog zakona koji je suspendiran tri mjeseca nakon stupanja na snagu. 

Reakcija Ustavnog suda mogla bi imati utjecaja i na ishod predstojećih parlamentarnih izbora. Nije tajna da je Vladin model konverzije znatno popravio rejting vladajuće stranke uoči izbora pa bi suspenzija zakona prije izbora mogla poljuljati popularnost Milanovićeve koalicije. Premda nam u Ustavnom sudu to nisu htjeli potvrditi, mediji neslužbeno bruje o tome da se o obustavi primjene zakona ipak neće odlučivati prije parlamentarnih izbora.

Dužnici se pak brinu o tome što će se dogoditi ako Ustavni sud prije ili kasnije stane na stranu banka pitajući se hoće li u tom slučaju sve biti vraćeno na staro. Za njih je ključno to da zakon ostane na snazi barem do potpisivanja novih ugovora u euru s umanjenim ratama i glavnicom. To bi im otvorilo mogućnost da zatvaranjem kredita zauvijek pobjegnu od otrovnog švicarca. 

Naime, u Udruzi Franak smatraju da je najbolja zaštita od negativne odluke Ustavnog suda uzimanje kredita u drugoj banci, uz zatvaranje postojećeg nakon izvršene konverzije.