Osobno uvjetovani otkazi i otpremnine potpisuju se od kolovoza prošle godine u osječkoj Šećerani, javlja Dnevnik.hr. Otpuštanja su najavljena, potvrđeno im je i na Zavodu za zapošljavanje.

'Sad me kolega zvao da je on potpisao i da treba još jedna grupa ići 28. veljače. Ljudi se pozivaju, odlaze sa stimulativnim otpremninama po 3000 kuna po godini staža i četiri bruto plaće. S upravom nema kontakta, radnici su, što kaže kolega, šaptom otišli', rekao je za Novu TV bivši radnik osječke šećerane Slavko Rikert.

Iz osječke šećerane otišla je skupina od ukupno 230 radnika. Strahuje se da osječku Tvornicu šećera čeka stečaj i gašenje poput virovitičke nakon 114 godina.

Vlasnik tvornice je Hrvatska industrija šećera, tvrtka koja je nastala 2019. godine, a u kojoj su se objedinile sve tri hrvatske šećerane, u Viroviti, Osijeku i Županji. Kako je tada tportal izvjestio, u novom trgovačkom društvu Tvornica šećera Osijek držat će 40 posto udjela, a Viro tvornica šećera i Sladorana zajedno 60 posto.

Osnovni cilj objedinjavanja hrvatske industrije šećera, ponovljeno je tada, je stvaranje većeg i efikasnijeg poslovnog sustava koji u uvjetima rastuće liberalizacije i pojačane konkurencije na europskom tržištu nakon ukidanja sustava proizvodnih ograničenja, može na ekonomski održiv način konkurirati regionalnim i drugim europskim i globalnim sudionicima na tržištu šećera na kojem djeluje i hrvatska industrija šećera.

Predsjednik Uprave Željko Zadro u telefonskom razgovoru za Dnevnik Nove TV je rekao kako još ništa ne može potvrditi te da potkraj tjedna dolazi u Osijek. Na situaciju je upozoravao još prije dvije godine navodeći kako je 'to jedan kaos'.

'Prodajemo šećer ispod svake kalkulacije. Ne postoji niti jedna tvornica, niti tvrtka u Europi, a ni u svijetu, koja posluje pozitivno', rekao je Zadro još 2019. godine.

Kaos je počeo nakon ukidanja kvota na europskom tržištu 2017. godine. Pojavila se hiperprodukcija, uvoz jeftinog šećera, a od europske pomoći za restrukturiranje industrije Hrvatska nije imala koristi jer je u Uniju ušla kad se ona već podijelila. Na kraju se suočila s padom otkupnih cijena i unatoč izdašnim potporama države s drastično manjom proizvodnjom osovne sirovine.

Dok se prije tri godine šećerna repa proizvodila na 19.533 hektara, lani je se gotovo prepolovila i pala na 11.006 hekatara. Rekordna godina u proizvodnji šećera je, pak, 2014. kada je u Hrvatskoj proizvedeno 374.048 tona dok se lani 'srozala' na trećinu odnosno 125.897 tona šećera.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković za Novu TV je rekla kako će ovih dana nastojati motivirati i povećati površine te dodala kako ne misli da ćemo ostati bez domaćeg šećera.

U Hrvatskoj industriji šećera kažu da posla ima još samo za jednu tvornicu, i to ove godine.