Analitičari PBZ-a u svom tjednom izvješću navode da je u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježena je snažna kontrakcija robne razmjene Hrvatske sa svijetom
U usporedbi s istim kvartalom prošle godine došlo je do smanjenja izvoza za 13,4%, te uvoza za 23,9% mjereno u eurima. Ovako snažna kontrakcija, prema analitičarima PBZ-a, posljedica je prvenstveno snažne kontrakcije osobne potrošnje (zbog čega bilježimo dvoznamenkasti pad uvoza trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju), odustajanja većine poduzetnika od kapitalnih investicija (što se ogleda u smanjenom uvozu kapitalnih proizvoda) te u konačnici i smanjenja inozemne potražnje na što dijelom ukazuje pad uvoza intermedijarnih proizvoda.
U analizi se navodi kako je naše gospodarstvo uvozno ovisno pa se svako smanjenje uvoza ove vrste proizvoda ogleda u smanjenju izvoza. I dok, u današnjim uvjetima otežanog financiranja, smanjenje našeg ionako pretjeranog uvoza jednoznačno promatrajući možemo smatrati pozitivnim događajem, a što potvrđuje i za gotovo trećinu manji robni deficit zabilježen u prvom kvartalu, istovremeno upozoravaju da ipak smanjenje uvoza kapitalnih dobara može imati dalekosežne posljedice po hrvatsko gospodarstvo.
Pri tome prvenstveno misle na izostanak tehnološke obnove prerađivačke industrije, što u srednjem roku može dovesti do smanjenja našeg, ionako relativno malog izvoznog potencijala, a samim time i srednjoročnog potencijalnog rasta.
Analitičari PBZ-a pišu da snažna kontrakcija trgovinskih tokova nikako nije samo hrvatska specifičnost, pa su tako u prva dva mjeseca ove godine i sve zemlje članice EU zabilježile smanjenje robne razmjene u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Smanjenje robnog izvoza kreće se od najmanjih 3,3% (Irska) do najvećih 35,7% (Finska).
Oporavak globalnih trgovinskih tokova ovisit će ponajprije o gospodarskom oporavku odnosno porastu potražnje. 'Značajniji oporavak naše robne razmjene ovisit će tako o oporavku domaće potražnje odnosno o oporavku gospodarstava naših trgovinskih partnera, a koji ćemo, sudeći po nedavno objavljenim prognozama Europske komisije, pričekati narednih nekoliko kvartala – točnije do trećeg kvartala 2010. godine. Naime, EK predviđa da će Europska unija tek u trećem kvartalu 2010. zabilježiti pozitivan rast BDP-a na godišnjoj razini,' stoji u analizi.
