Sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, od početka iduće godine sve osnove za plaćanje (ovršna rješenja, porezna rješenja, zadužnice i ostalo) dostavljat će se Financijskoj agenciji (FINA).

Sve osnove za plaćanje koje u banku stignu nakon 1. siječnja 2011, bilo greškom ili zbog toga što su upućene na naplatu prije 1. siječnja 2011, banka će poštom uputiti u Finu.

Banke od 1. siječnja 2011. prilikom provedbe ovrhe postupaju isključivo prema nalogu Fine i nemaju nikakvu odgovornost za vođenje redoslijeda naplate, provedbe naplate, blokade ili deblokade računa ovršenika te će se klijenti po svim tim pitanjima obraćati izravno Fini, ističu iz HUB-a.

Unutar Fine uspostavljen je Jedinstveni registar računa (JRR), a riječ je o elektroničkoj bazi podataka koja sadrži račune poslovnih subjekata i građana.

Osim računa, JRR sadrži i podatke o postojanju oročenih sredstava, ugovora o stambenoj štednji i depozita u kreditnim unijama, ali ne sadrži podatak o stanju na računu ili visini depozita. Podaci iz JRR-a koji se odnose na građane nisu javni i na njih se primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka.

Podaci sadržani u JRR-u omogućavaju provedbu ovrhe na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama prema osobnom identifikacijskom broju (OIB-u) ovršenika bez njegove suglasnosti i bez obzira na to je li u osnovi za plaćanje određena ovrha na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima.

Ako u osnovi za plaćanje nisu navedeni računi na kojima se ovrha provodi, onda se ovrha provodi u svim bankama redom, počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun.

Novi zakon(i) više ne razlikuju pojam 'glavnog' i 'sekundarnih' računa. Fina tako daje nalog bankama na način da se osnova za plaćanje izvršava na svim računima u pojedinoj banci bez obzira na to radi li se o kunskim ili deviznim sredstvima, ističu iz HUB-a u objašnjenjima vezanim za Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji je donesen početkom srpnja ove godine.

S početkom 2011. na snagu stupa i novi Zakon o platnom prometu (donesen 23. listopada 2009). Zakon je inačica Europske Direktive 2007/64/EC o platnim uslugama implementirana u hrvatsko zakonodavstvo.

Zakon o platnom prometu najveće promjene donosi potrošačima koji su njime definirani kao 'fizička osoba koja u ugovorima o platnim uslugama obuhvaćenim ZPP-om djeluje izvan područja svoje gospodarske djelatnosti ili slobodnog zanimanja'.

Obavljanje platnog prometa za ostale (poslovni subjekti, obrtnici, slobodna zanimanja, itd) već je usklađeno sa zakonodavstvom, odnosno standardima i procedurama Europske unije te za njih neće biti većih promjena, ističu iz HUB-a.

Objašnjavaju da će potrošači, primjenom novog Zakona, dobivati sve informacije koje su dobivali i do sada od svojih poslovnih banaka, jedino što će se omogućiti prezentaciju informacija (primjerice, o uvjetima izvršenja platne transakcije kao što su rokovi, cijena i sl) na jedinstveni način i time je učiniti jednostavnijom i dostupnijom.

Tijekom druge polovice 2011. bit će postupno uvedeni novi obrasci platnog prometa koji su u ovom trenutku u izradi. Stari obrasci vrijedit će cijelu 2011, a novi će ih potpuno zamijeniti tijekom 2012. godine, najavljuju iz HUB-a.