Pritisnuta rapidnim širenjem epidemije koronavirusa i sve većim brojem mrtvih Vlada ipak, s nekoliko tjedana zakašnjenja od liječničkih apela, donosi restrikcijske mjere. Na njih sa strahom gleda realni sektor koji pokušava održati glavu iznad vode pogođen ograničenjima okupljanja i poslovanja. Novi ‘mini lockdown’ za neke, poput restorana, kafića i teretana, u prvi plan stavlja pitanje kompenzacijskih mjera, ali i moratorije.

Pojavile su se neslužbene informacije da bi Ministarstvo financija moglo ići prema bankama da se poduzetnicima koje će targetirati nove mjere privremeno zamrznu kreditne otplate u okolnostima ugrožene likvidnosti, no to se čini slabo izglednim. Iz Hrvatske udruge banka ističu da spomenuto ministarstvo nema veze s moratorijima, doznaje Poslovni dnevnik.

“Eventualna odluka je na strani Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), a potom na nacionalnom regulatoru, Hrvatskoj narodnoj banci”, kaže direktor HUB-a Zdenko Adrović. Razgovori o novom valu moratorija trenutačno se vode na europskoj razini, no potrebno je pomiriti različite stavove 27 članica Unije.

“Donese li EBA odluku, ona će se provoditi i kod nas”, kaže.

U Hrvatskoj je trenutačno zamrznuto 45,6 milijardi kuna kredita (na kraju listopada), što je brojka koja se najvećim dijelom odnosi na tvrtke. Koliko će posljednji set mjera, i moguće još stroži sijaset koji se više a priori ne odbacuje, pogurati gospodarstvo u nove moratorije, a bankama uskratiti prihoda?

“U ovom trenutku oko 30 posto svih kredita poduzećima je u mirovanju, i rekao bih da moratoriji zasad ‘drže vodu’. Teško je procijeniti, no ne vjerujem da bi iznos mogao bitno narasti novim mjerama, većina iznosa odnose se na turističke kompanije, kampove i hotele, koji već jesu u moratoriju”, kaže Adrović.