vapaj poslodavaca

Nova drama u poljoprivredi: Nitko neće u berače voća

04.09.2017 u 22:48

Bionic
Reading

Ima li u Hrvatskoj dovoljno berača voća? Dok poslodavci vape za sezoncima, na tržištu ih je sve manje. Je li smanjen interes zbog težine posla, masovnog iseljavanja ili nečeg trećeg, upitali smo poznatog hrvatskog vinara i vinogradara Vladu Krauthakera i bjelovarskog voćara Zlatka Kozjaka. Oni su tek dvojica od stotina poslodavaca koji su oglasili potrebu za beračima

Da je uz sve tegobe poljoprivreda suočena i s deficitom sezonskih radnika, posebno berača, potvrđuje oglas tvrtke Agrona iz Brezika Našičkog. Naime, oni beračima čak nude i stalni posao.

'Javlja nam se vrlo mali broj ljudi pa se snalazimo na svakakve načine. Ali, teško je', priznaje nam vinogradar i vinar Vlado Krauthaker koji ima 40 svojih hektara vinograda i gotovo duplo više, 75 u kooperaciji. Ovisno o godini, u vinariju kapaciteta preko milijun litara sprema između 500.000 i 650.000 novih litara Dionizijeve kapljice uzgojene na južnim obroncima Krndije, u vinogorju Kutjevo.

Kod njega berači imaju pune ruke posla cijeloga mjeseca. Plaća ih uobičajeno, po ubranom kilogramu grožđa.

'Berači zarađuju između 140 do 230 kuna po danu. Registrirani su, imaju markicu. Plaćen je i prijevoz', objasnio je.

Do radne snage svake godine, unatoč tome, sve teže dolazi. Iako berbu ne smatra napornim i teškim poslom, nedostatak radnika pripisuje djelomice činjenici da se do 'radnog mjesta' mora putovati, na što se gubi i po sat vremena.

  • +7
Vrijeme je berbe grožđa Izvor: tportal.hr / Autor: Jure Divić

'To je jedan od razloga, a drugi je što nema ljudi, vrlo je slaba ponuda. Ova godina je još teža nego prethodna i tako svake godine', požalio se Krauthaker napomenuvši da među 50 berača svake godine imaju svojih 'standardnih' 30 koji su zadovoljni i vraćaju im se, dok se ostatak stalno mijenja.

'Ima mladih, studenata koji si dođu u berbu zaraditi', komentira.

 

Za velikih vrućina u njegovim vinogradima se radi od 6 do 14 sati, a poslije toga se mijenja radno vrijeme, od 8 do 16 sati.

'Ne biramo berače. Dođu i damo im uvjete po kojima rade, pa tko izdrži. U vinogradima koji su slabije rodni i ne možemo raditi po normi, plaćamo 160 kuna', jasan je ovaj vinogradar.

  • +19
Berba grožđa u Dingaču Izvor: tportal.hr / Autor: Boris Kragić | studio "Magenta" Vrbanj, otok Hvar | magenta@st.t-com.hr

Ništa bolje nije ni voćaru Zlatku Kozjaku iz Bjelovara. On je u potrazi za četvero berača za svoj nasad jabuka nešto manji od tri hektara.

'Priča se da je puno nezaposlenih, ali je pitanje što uopće znaju, žele i kako raditi. Sve je to po sistemu 'kada bi bila kancelarija, klimatiziran ured... ' a ovo je poljoprivreda gdje radiš na otvorenom, pod suncem, na vjetru, kiši. Dođu ljudi, htjeli bi raditi, ali nakon tri, četiri sata posla, odustaju. Spreme stvari i odu kući', rekao je Kozjak.

Na oglas mu se prijavilo oko 30 ljudi, napravio je selekciju. Ponudio im je dnevnicu od 150 kuna plus vaučer za posao od 7.30 do 17 sati. Imaju i pauzu od 12 do 13 sati koja je plaćena. Mjesečno kod njega u voćnjaku, među jabukama, radnici mogu zaraditi, izračunao je, nešto više od 3.500 kuna.

'Ne može se ovdje raditi količinski jer onda to ne bude kvalitetno. Brzina je smanjena kako bi se dobila kvaliteta ubranog ploda, da se ne bi ulupao pa će se to onda kroz smeđe fleke manifestirati za dan ili dva. Treba biti koncentriran na posao i lijepo odraditi', objasnio je Kozjak kakav ga profil radnika zanima.

'Jabuku treba znati ubrati tako da joj ostane peteljka na mjestu. Neobučeni berač može napraviti više štete nego koristi', smatra on.

Kada ga se pita koliko je teško brati jabuke, odgovara:

'Svima kažem da je to zahtjevan posao. Kao da radite na farmi jaja gdje ih za dnevnicu morate nositi na pladnju i ako vam svaki drugi pladanj ispadne, a jaja se razbiju, koliko dugo će poslodavac tolerirati takav rad?' pita se Bjelovarčanin.