ANALITIČARI ZATEČENI

Nitko nije očekivao ovakav potop industrije!

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 30.09.2014 14:30
  • Objavljeno 30.09.2014 u 14:30
brodogradnja, radnik

brodogradnja, radnik

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema desezoniziranim podacima, u kolovozu pala 4,2 posto u odnosu na srpanj. Prema kalendarski prilagođenim podacima, u kolovozu je potonula za 4,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec

To nitko nije očekivao. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u kolovozu industrijska proizvodnja porasla za 0,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Njihove procjene kretale su se od stagnacije do rasta za 2,5 posto.

To je tek drugi mjesec u ovoj godini kako je proizvodnja pala, no oštro, najviše od svibnja prošle godine, kada je potonula 5,3 posto.


'Godišnji pad najsnažniji je u posljednjih petnaest mjeseci odnosno od svibnja 2013., dok je mjesečna stopa pada najsnažnija od siječnja 2012.', navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Nakon što je u prvih pet mjeseci ove godine proizvodnja neprekidno rasla, što nije zabilježeno još od početka recesije 2009., u lipnju je potonula oštrih 1,7 posto, da bi u srpnju porasla 1,4 posto.

Promatrajući prema GIG-u, u kolovozu je na godišnjoj razini najviše, 18,4 posto, potonula proizvodnja energije, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju skliznula 8,3, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 3,7 posto. S druge strane, proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je 6,2 posto, a kapitalnih proizvoda 1,6 posto.

U prvih osam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja ojačala 0,2 posto.

'Do kraja godine očekujemo blago pozitivne stope rasta obujma industrijske proizvodnje. Na odmak od pozitivnih trendova zasigurno bi moglo utjecati usporavanje oporavka u EU te posljedično manja potražnja za hrvatskim proizvodima. S druge strane, oporavak domaće potražnje ne možemo očekivati, s obzirom na slabo tržište rada', navode analitičari RBA, koji očekuju da će, nakon pet godina neprestanog pada, u ovoj godini biti zabilježen blagi rast industrijske proizvodnje.

Industrija ovisi o inozemnoj potražnji, domaća slaba

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u Splitskoj banci, kaže kako novi podaci DZS-a pokazuju da se nastavljaju dosadašnji negativni trendovi u segmentima rudarstva i vađenja, te energije.

'No, padu industrijske proizvodnje u kolovozu najviše je zapravo pridonijela stagnacija prerađivačkog sektora, koji je nekoliko mjeseci snažno rastao, što je pozitivno utjecalo na cjelokupne podatke iz industrije', kaže Šantić.

Ističe kako je najznačajniji pad u kolovozu zabilježen u sektorima proizvodnje hrane i pića, za 3,4, odnosno 14,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što se može povezati s utjecajem ulaska Hrvatske u EU, odnosno povećanjem konkurencije na domaćem tržištu.

'I dalje se, međutim, vidi nastavak snažnog rasta proizvodnje u izvozno orijentiranim sektorima, primjerice tekstilnom. Ipak, u nadolazećem razdoblju možemo očekivati da će, s obzirom na usporavanje gospodarskih aktivnosti u EU, doći do slabljenja potražnje s inozemnim tržišta', kaže Šantić.

To, ističe, može biti ograničavajući faktor za domaći industrijski sektor, koji će dominantno ovisiti o potražnji s inozemnih tržišta, jer se očekuje da će domaća potražnja i dalje ostati slaba.

'Zbog toga u cijeloj ovoj godini očekujemo da će industrijska proizvodnja oslabiti blagih 0,2 posto u odnosu na prošlu godinu', zaključuje Šantić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!