Najviše europskog novca po glavi stanovnika prošle je godine povukao Lipik i tako preuzeo vodstvo od dosadašnjeg Ludbrega. Ovaj gradić u zapadnoj Slavoniji, na području Požeško-slavonske županije, povukao je ukupno 1,43 milijuna kuna, a hrvatskim prvakom upisao se s 233 kune povučene iz EU fondova po glavi stanovnika, piše gradonačelnik.hr.

Za petama mu je gotovo dvostruko veća Županja, gradić na kranjem istoku Hrvatske, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kojemu je stiglo 2,7 milijuna europskog novca, odnosno 224 kune po glavi stanovnika. Slavonce slijede potom Rabljani sa 172 kune novca iz EU fondova po glavi stanovnika.

'Kao gradonačelnik malog grada od svega 9.500 stanovnika mogu biti iznimno zadovoljan jer smo pokazali da i mali gradovi u Hrvatskoj imaju velike potencijale u privlačenju i korištenju europskih sredstava, ali istovremeno sam jako zabrinut jer središnja država ništa ne radi na decentralizaciji prihoda koja bi omogućila gradovima i općinama da se još više uključuju u EU projekte. S decentralizacijom prihoda prema gradovima i općinama sigurno bi se zaustavilo i iseljavanje jer neki mali gradovi i općine svojim stanovnicima ne mogu osigurati danas osnovne potrebe poput brzog interneta, jeftinih dječjih vrtića, igrališta i druge javne infrastrukture. Osim ako netko misli da je rješenje da svi živimo u jednom velikom gradu', komentirao je gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić za gradonačelnik.hr.

Na čelo Ludbrega stigao je prije pet godina. Grad je tada bio opterećen sa šest milijuna kuna dugova, pa je Bilić sa suradnicima jedini spas vidio u europskim projektima. Prvi korak im je tada bio osnutak Odjela za EU projekte. Do sada su europskim novcem u stopostotnom iznosu sanirali odlagalište otpada, obnovili vozni park komunalnog društva, izgradili reciklažno dvorište, a u tijeku je i uređenje arheološkog parka Ivoia.

Najnoviji objavljeni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave za prošlu 2017. pokazuju kako po ukupnoj svoti te udjelu u ukupnom povlačenju novca iz EU fondova vodi Velika Gorica. Ona je lani povukla 8,4 milijuna kuna odnosno 10,43 posto svih sredstava koje su hrvatski gradovi primili iz EU-a, navodi gradonačelnik.hr.

Jedan od većih projekata u ovom je gradu, pohvalio se gradonačelnik Dražen Barišić, bio IMBY (In My Backyard) vrijedan 6,2 milijuna kuna. Njime je Velika Gorica zajedno s još tri partnera iz Hrvatske i Slovenija dobila najmoderniji i ekološki prihvatljiv središnji objekt budućeg sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

Velikogoričane slijede Riječani s 5,7 milijuna kuna, Osječani s 5,03 milijuna kuna, a na ovoj listi nalazi se potom Bjelovar s 4,2 milijuna kuna, Zadar (4,08 milijuna kuna), Šibenik (3,99 milijuna kuna), Virovitica (3,49 milijuna kuna), Split (2,98 milijuna kuna) te Županja s 2,7 milijuna kuna.

Grad Zagreb, pak, koji zbog svoje veličine ima poseban status županije povukao je 8,6 milijuna kuna što je najveći udio odnosno 9,72 posto svih sredstava koje su ostvarili gradovi. No, gledajući po stanovniku to je tek 11 kuna čime se Zagreb svrstava na tek 60. mjesto po iskorištenosti europskog novca.

I dok su hrvatski gradovi u 2016. povukli rekordnih 269,1 milijuna kuna godinu dana kasnije primili su tek 89,2 milijuna kuna europskog novca. Takav pad, piše gradonačelnik.hr, može biti posljedica politički nestabilne godine, podsjećaju pri tome na izbore 2015. te njihovo ponavljanje u 2016. zbog čega je došlo do usporavanja odobravanja projekata. Ipak, napominju kako tu ocjenu treba uzeti s oprezom jer iskorištavanje EU fondova u primjerice višegodišnjim kapitalnim projektima ne ide ravnomjerno po godinama nego po dinamici izvedbe pa se tako može dogoditi da je u jednoj ima ugovorenih sto milijuna kuna projekata, a povučenih nula kuna koje će biti iskorištene u idućoj.

No, u 2017. 11 je hrvatskih gradova više povuklo europski novac nego godinu dana prije. Tako ih je 2016. bilo 66, a 2017. 77. Od ulaska Hrvatske u EU odnosno 2013. Gradovi su iz EU fondova povukli ukupno 516,6 milijuna kuna, a najvećio dio toga novca, 10,26 posto ili 53 milijuna kuna stigao je u Križevce što je u prosjeku više od deset milijuna na godinu.

'Mislim kako smo primjer da se, uz dodatni trud, mogu povući sredstva za većinu onoga što ne bismo mogli realizirati iz svojih izvornih prihoda, posebno kada se uzme u obzir specifična struktura Grada Križevaca koji kao jedinica lokalne samouprave ima polovicu stanovništva u samom gradu, a polovicu u ruralnom području. Veliki je to izazov za sve nas, ali trudimo se izvući maksimum koliko možemo sa svojim vlastitim ljudskim kapacitetima', kaže križevački gradonačelnik Mario Rajn, piše gradonačelnik.hr.

Križevčane slijede Zadrani s 9,84 posto toga iznosa odnosno gotovo 50 milijuna kuna u pet godina, a potom Karlovčani sa 7,84 posto, Vinkovci s 5,43 posto, Osijek s 5,35 posto, Ludbreg s 5,28 posto te Rijeka s 3,07 posto i Senj s 2,67 posto.

Po glavi stanovnika prednjači Ludbreg, sa 631 kunom europske pomoći po stanovniku, a slijede Križevci, Senj, Skradin, Trilj, Grubišno Polje, Čabar, Umag, Vodice i Mursko Središće.