E-SAVJETOVANJE

Neočekivano slab interes za mirovinsku reformu, ipak ima i zanimljivih prijedloga

12.10.2018 u 06:36

Bionic
Reading

Javna rasprava o mirovinskoj reformi završava u nedjelju. Na set zakona koje je u e-savjetovanje uputio ministar Marko Pavić stiglo je iznenađujuće malo pisanih komentara i prijedloga s obzirom na to da je reforma izazvala prilično veliku buru u javnosti. U raspravi je sudjelovalo pedesetak sudionika, a najviše primjedbi i prijedloga odnosi se na odredbe o produljenju radnog vijeka i prava rada nakon umirovljenja

Kada je riječ o produljenju radnog vijeka, većina komentatora se, očekivano, oštro protivi predloženim zakonskim izmjenama. Pritom najviše sudionika izražava nezadovoljstvo zaoštravanjem uvjeta za osobe koje su vrlo mlade ušle u svijet rada i relativno rano stekle 40 i više godina staža. Po novim pravilima, takve osobe u punu starosnu mirovinu će moći ići s navršenom 61 godinom života (od 2027. sa 62 godine) i 41 godinom efektivnog staža.

Tako se, primjerice, može dogoditi da osoba koja neprekidno radi od svoje 16. nakupi 45 godina staža i još nema pravo na punu mirovinu. Kritičari ističu da nije pravedno kažnjavati radnike koji skupe 41 godinu staža prije 61. godine života, tim više što je riječ o malom broju slučajeva.

Premda se novim zakonskim rješenjima nastoji stimulirati rad nakon umirovljenja, sudionici javne rasprave traže još manje ograničenja i ravnopravan tretman svih umirovljenika. Podsjetimo, prema prijedlogu Vlade, i korisnicima prijevremene mirovine omogućen je rad do četiri sata uz zadržavanje prava na punu mirovinu.

Također, olakšan je nastavak radnog vijeka za umirovljene vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe koje će ubuduće moći birati – do četiri sata rada i puna mirovina ili rad s punim radnim vremenom i isplata 50 posto umanjene mirovine.

Božica Ištvanić smatra da ne postoji opravdanje da se bilo kojem umirovljeniku koji radi uskrati isplata mirovine jer su one sramotno male. Naglašava da bi se izjednačavanjem prava na rad bez gubitka isplate mirovine omogućilo da i sami korisnici mirovina participiraju svojim radom u doprinosima koje će uplaćivati na osnovi rada.

  • +9
Ministar Marko Pavić prihvatio je prijedlog mirovinskih fondova o priznavanju prava na mirovinski dodatak Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

Luka Vučemilo traži da se u pogledu prava na rad nakon umirovljenja izjednači položaj svih umirovljenika. 'Zbog čega se jednoj grupi umirovljenika (umirovljenim djelatnim vojnim osobama, umirovljenim policijskim službenicima i umirovljenim ovlaštenim službenim osobama) dopušta rad u mirovini s punim radnim vremenom bez uskraćivanja mirovine, a drugoj grupi umirovljenika (npr. osobama starijim od 65 godina života s preko 40 godina staža) uskraćuje se mirovina ukoliko rade više od pola radnog vremena u mirovini?', pita ovaj sudionik javne rasprave.

Problem o kojem se malo govori, a riječ je o velikoj razlici u mirovinama između muškaraca i žena, otvorila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. U podužem komentaru ona upozorava da žene u prosjeku imaju 20 posto niže mirovine, što je posljedica niza nepovoljnih trendova. 'Razlike u mirovinama odražavaju i segregaciju na tržištu rada te ukazuju na veći postotak žena koje rade na nepuno radno vrijeme, za nižu satnicu, uz prekide u radnom odnosu i s manjim brojem godina radnog staža zbog neplaćenog rada koji obavljaju kao majke i njegovateljice u svojim obiteljima', pojašnjava Ljubić. Naglašava da su u neravnopravnom položaju osobito žene s većim brojem djece.

  • +6
Sindikalni vođe spremaju veliki prosvjed protiv mirovinske reforme Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Kako bi se ispravile nejednakosti i smanjio jaz u mirovinama između muškaraca i žena, pravobraniteljica predlaže uvođenje sustava 'bodova za skrb', kao i osmišljavanje 'sustava mirovinskih kreditnih bodova'.

Koristan prijedlog za umirovljenike koji nemaju nasljednike ili se ti nasljednici ne brinu o njima za vrijeme života uputio je Nikica Miščević. Predlaže da se u zakonu omogući sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju između korisnika mirovine i mirovinskih fondova. Na temelju procijenjene vrijednosti imovine mirovinski fond isplaćivao bi dodatak na mirovinu, a po smrti korisnika mirovinski fond naslijedio bi imovinu.

Zanimljivo je da zasad nema gotovo nikakvih primjedbi na zakon koji regulira beneficirani staž, unatoč restriktivnim rješenjima kojima se smanjuju beneficije zaposlenima na značajnom broju radnih mjesta s teškim uvjetima rada.

U e-savjetovanju javnost nije pokazala osobit interes ni za zakonske izmjene koje reguliraju mirovinski dodatak te rad obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.