'Nefunkcioniranje demokratskih institucija, optužbe za ekstremnu korumpiranost, visoka nezaposlenost, posebice mladih te neprovođenje neophodnih reformi sve su to brojne sličnosti između Hrvatske i arapskih zemalja', piše Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije
U svojoj novoj kolumni za Banku Ott pokušava ustanoviti zbog čega Vlada zazire od snažnijih reformi.
Tražeći odgovor na to pitanje, Ott ukazuje na istraživanje koje je pokazalo da se koliko-toliko solidne vlade, koje nisu baš na rubu gubitka vlasti, mogu slobodno upustiti čak i u vrlo agresivnu fiskalnu prilagodbu i preživjeti iduće izbore
Tamo gdje postoji dužna nestabilnost institucija, oštrije mjere vladajućih obično izazivaju nemire i nesigurnost za što su primjer južnoameričke zemlje.
Ott se zatim pita je li hrvatska Vlada stabilna, odnosno nije li već ionako na rubu gubitka vlasti pa bi mogla imati petlje i ozbiljno krenuti u reforme?
Ili se Vlada boji da je sličnija nekadašnjim južnoameričkim režimima pa bi stvarnim provođenjem reformi mogla izazvati nemire i biti svrgnuta s vlasti i bez demokratskih izbora?
Ili se boji da bi slični problemi poput onih u arapskim zemljama mogli izvesti nezaposlene i nezadovoljne na ulice? Ili djeluje stihijski, od slučaja do slučaja, pa kako bude - bude.
S čime god da Vlada kalkulira, upozorava Ott, ako ne počne što brže i što odlučnije stvarno provoditi svoj Program gospodarskog oporavka, netko će to kad-tad morati učiniti, ali uz znatno višu cijenu za hrvatske građane.
'Vlada bi, umjesto da zavarava i sebe i građane, trebala otvoreno i iskreno nastupiti prema građanima, upoznati ih s problemima, priznati vlastite propuste i slabosti te otvoreno izložiti planove i akcije kao što je to nedavno učinio američki predsjednik. Takva bi se vlada mogla nadati podršci građana u odlučnom provođenju reformi i ne bi se trebala bojati da će izaći na ulice', poručuje Ott.
