Kako riješiti probleme na domaćem tržištu rada, bila je tema okruglog stola održanog u srijedu na Danu poduzetnika. S jedne strane imamo oko 180.000 nezaposlenih, dok s druge poslodavcima nedostaje kvalificirane radne snage. Sudionici panela predložili su Vladi nekoliko rješenja
Dekan Visokog učilišta Algebra Mislav Balković istaknuo je kako je problem nedostatka stručne radne snage prisutan u čitavoj Europi.
'Obrazovni sustavi ne mogu pratiti brze promjene na tržištu rada. Najveće poteškoće bilježe one zemlje koje nisu prilagođavale svoj obrazovni sustav. Kod nas ne postoji poticaj da se obrazovanje mijenja ponajviše zato što ne postoji natjecanje između obrazovnih institucija. One će na kraju godine iz proračuna dobiti uvijek jednaki novac. To ih ne potiče da privlače najbolje učenike ili studente', istaknuo je Balković.
Poduzetnik i hotelijer Jako Andabak osvrnuo se na situaciju u turističkom sektoru koji zadnjih godina snažno raste, ali muku muči s pronalaženjem dovoljnog broja radnika.
'Došlo je do promjena s dviju strana. Počelo se investirati i pojavila se potreba za novim ljudima s drugačijim kompetencijama. A s druge strane, ti isti mladi radnici odlaze u Europu. Ali uz sve to očekujem da većih problema ove sezone neće biti. Pokrit će se to dodatnim žrtvama radnika, ali i žrtvama poslodavaca koji će morati odriješiti kesu', uvjeren je Andabak.
Povećanje plaća, ali u građevinskom sektoru, zazvao je Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnika.
'U građevini nedostaje oko 5000 ljudi. Kako to riješiti? Mi kako poslodavci moramo povećati plaće na polovicu njemačkih. Tad nećemo imati toliki odljev radnika. Kolektivni ugovori moraju biti obavezni za sve, a ne da dio tvrtki prijavljuje radnike na minimalac. Tako se stvara nelojalna konkurencija. I posljednje, nužna je promjena rigidnog radnog zakonodavstva. Zakon je rađen po mjeri činovnika i javnog sektora, a ne za poslodavce i radnike', rekao je Habijanec.
Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma (HT) i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije, govorio je o problemima ICT sektora koji iako ima godišnje stope rasta veće od sedam posto, ne uživa veliku podršku države.
'ICT zapošljava više do 30.000 ljudi i generira 10 posto BDP-a. ICT raste tri puta brže nego BDP. Svako pametno društvo nastojalo bi razvijati sektore koji imaju višestruko veći rast od BDP-a. Samo tako dolazi do ubrzanja. Svake godine se otvori tri do četiri tisuće novih radnih mjesta, ali tu imamo dva problema. Niski je interes za STEM zanimanja, a kad i proizvedemo stručnjake, oni odlaze izvan Hrvatske', naglasio je Drilo.
Dodao je kako Hrvatska ima izrazito visok porez na dohodak koji najviše osjete ljudi s visokim primanjima kakvih je u ICT sektoru najviše.
'Ako se ljudima uzme 40 do 50 posto od njihova bruto dohotka, jasno je da neće biti sretni i otići će tamo gdje je stopa poreza niža', rekao je Drilo.
Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić složio se s Drilom kako država mora više ulagati u brzorastuće sektore.
'Vidljivo je da idemo u smjeru nedostatka kompetencija nezaposlenih osoba. Tome možemo doskočiti kratkoročnim mjerama, poput prekvalifikacije ili dokvalifikacije, uvozom radne snage. Od dugoročnih mjera najvažnija je prilagodba obrazovnog sustava, demografska politika i niz drugih politika. Kad je riječ o Zakonu o radu, tijekom ove, a posebno iduće godine, krenut ćemo u njegovu izmjenu koja će mislim zadovoljiti i poslodavce i sindikate', najavio je Ćorić.
