NOVI OVRŠNI ZAKON

Namiriti vjerovnike bez uništavanja dužnika

27.09.2011 u 15:30

Bionic
Reading

Izmijenjeni ovršni zakon, koji bi trebao popraviti položaj građana nad čijom se imovinom provode ovrhe, danas se našao pred saborskim Odborom za pravosuđe, koji ga je i usvojio zaključivši da će sada bolje biti zaštićena primanja ovršenika koja ne podliježu ovrsi

Zakonom se posebno naglašava da su primanja nad kojima je zabranjeno provoditi ovrhu, rodiljne i roditeljske naknade pored uplata po osnovi socijalne skrbi, naknada za privremenu nezaposlenost, dječjih doplataka i stipendija, naknada štete nastale zbog narušena zdravlja, radne sposobnosti ili smrti davatelja uzdržavanja i naknada zbog tjelesnog oštećenja.

Također, zakonom se propisuje dužnost onih koji građanima isplaćuju primanja koja ne podliježu ovrsi da to čine na poseban račun koji ne može biti predmet ovrhe. Za one koji to neće činiti, propisana je prekršajna kazna od 10.000 do 50.000 kuna, a poseban su račun bez ikakvih troškova dužni otvoriti ovršenici, objasnila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Barica Novosel u ime predlagatelja zakona.

S obzirom na to da su dosad često alimentacije bile uplaćivane na običan račun i plijenjene, dječja pravobraniteljica Mila Jelavić izrazila je nadu da će novi zakon bolje štititi prava ovršenika, ali i upozorila da građani nemaju dovoljno informacija što će se, nada se, promijeniti zbog mnogih problema u praksi. Novosel je na to kazala da se neke stvari rješavaju pravilnikom, a ne zakonom.

Do promjena, prema zakonu, dolazi i kod ovrha nad nekretninama; naime, ubuduće se na drugom i po novom mogućem trećem ročištu nekretnina neće smjeti prodati ispod polovine njezine utvrđene vrijednosti, a dosad je granica bila trećina vrijednosti. Kako je zaključila predsjednica saborskoga Odbora za pravosuđe Ana Lovrin, cilj zakona je namirenje vjerovnika, a ne uništenje dužnika.

Saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav usvojio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora. Naime, 7. listopada prestaje važiti stari zakon, pa je potreban novi kojim se, kao i svake godine, ovlašćuje Vladu da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu Republike Hrvatske može uređivati samo Sabor, i to u razdoblju kada ne zasjeda, od 15. prosinca 2011. do 15. siječnja 2012. i od 15. srpnja 2012. do 15. rujna 2012. godine.

Iznimno s obzirom na parlamentarne izbore, ovlašćuje se Vlada da u razdoblju od dana raspuštanja ili isteka mandata Hrvatskoga sabora, pa do dana prvog zasjedanja novoizabranoga Hrvatskoga sabora, uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim onih pitanja koja prema Ustavu Republike Hrvatske može uređivati samo Hrvatski sabor i donošenja ili izmjena državnog proračuna te propisivanja poreza.