Činjenica da vas jedna kuna može potpuno poštedjeti kriznog nameta, ili vas gurnuti u skupinu 'četiri posto', samo je jedan od primjera koji ukazuju na nepravednost harača
Predstavljamo samo najočitije apsurde Vladinog harača, zbog kojih je i predsjednik Mesić pokrenuo ispitivanje ustavnosti Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke. Prve reakcije pravnika pokazuju da bi krizni namet mogao pasti na Ustavnom sudu.
Manje je ponekad više
U slučaju da vam neto plaća iznosi 2.999, kuna, ne trebate platiti posebni porez. Poveća li se plaća za kunu, na 3.000 kuna, porez se povećava na 60 kuna, toliko se smanjuje dohodak nakon poreza i iznosi 2.940 kuna, odnosno 59 kuna manje nego prije povećanja osnovice. Drugim riječima, zbog ovakvog poreza u određenim se graničnim okolnostima više isplati imati manji dohodak nego veći.
Više je ponekad manje
Na prvi pogled atraktivna olakšica, kao što je broj djece, može se pretvoriti u suprotnost. Dosadašnji porez na dohodak daje olakšicu onima koji imaju uzdržavane članove obitelji, pa će im omogućiti višu neto plaću. No kako se krizni porez plaća na neto plaću, a viša plaća može značiti ulazak u viši porezni razred, zasluženi učinak porezne olakšice često postaje besmislen.
Na harač utječe i zemljopis
Na visinu neto plaće utječe i prirez, pa će u određenim slučajevima obaveza plaćanja kriznog poreza ovisiti o mjestu stanovanja. Primjerice, onaj tko ima bruto plaću od 4.071 kunu, ako živi u Zagrebu, neće morati platiti harač jer mu je zbog prireza od 18 posto neto plaća 2.999 kuna. U Zadru, gdje nema prireza, neto iznos iste plaće je 3.038 kuna, pa će se na njega morati platiti dva posto kriznog poreza.
Bolje 2.000 kuna svaki mjesec nego 6.000 odjednom
Krizni porez vodi računa samo o mjesečnim primanjima, neovisno tome u kojem je prethodnom razdoblju taj novac zarađen. O nekorektnosti ovog poreza govori činjenica da će radnici kojima kasne plaće zarađene prije uvođenja harača i na njih platiti dva ili četiri posto poreza kad im primanja konačno budu isplaćena.
Slično je i s honorarcima koji rade na dugoročnim projektima, pa će, primjerice, na honorar od 6.000 kuna isplaćen odjednom platiti 240 kuna dodatnog poreza. Ako se honorar pak isplati u tri mjesečne rate po 2.000 kuna, porez će se u potpunosti izbjeći.
Više poslodavaca - manje poreza
Honorarci koji rade za više poslodavaca također imaju šansu izbjeći harač. Dok njihov kolega koji prima 6.000 kuna od jednog poslodavca mora platiti 240 kuna poreza, oni koji npr. ostvaruju tri honorara po 2.000 kuna platit će - nula kuna.
Godišnja otpremnina ide državi
Drastičan harač pogodit će i radnike koji trebaju dobiti otpremnine. Sindikati su upozorili da će radnik, koji će za 20 godina radnog staža primiti minimum od 128 tisuća kuna, morati državi dati više od pet tisuća kuna ili gotovo jednogodišnju otpremninu.
