Dojam je da Zapad sporo i s puno opreza uvodi sankcije Rusiji zbog prijetnji invazijom na Ukrajinu. Najbolniji udarac Moskvi zasad je zadala Njemačka obustavom odobrenja plinovoda Sjeverni tok 2. Iako bi to u konačnici moglo više naštetiti Njemačkoj nego Rusiji
Problem Zapada je to što sankcije Rusiji imaju cijenu, piše Guardian. Jedan od prijedloga je da se Rusija izbaci iz Swifta, svjetske mreže za transakcije između banaka i drugih financijskih institucija. To bi joj sigurno naštetilo jer bi utjecalo na njezinu sposobnost izvoza nafte i plina.
vezane vijesti
Kad je ta mjera bila primijenjena protiv režima u Teheranu, iransko gospodarstvo palo je za sedam posto, rekao je William Jackson iz konzultantske kuće Capital Economics. Iako je financijska pozicija Rusije jača od iranske, Jackson smatra da bi oštre sankcije smanjile ruski BDP za četiri do pet posto, inflacija bi skočila iznad 10 posto, a središnja ruska banka bila bi prisiljena podići kamatne stope na 14 posto.
Ali izbacivanje Rusije iz Swifta naštetilo bi i Zapadu. Za početak, postavilo bi se pitanje kako platiti ruske energente. Štoviše, globalni trošak energije naglo bi porastao, piše Guardian.
Podaci Banke za međunarodna poravnanja (BIS) pokazuju da europski zajmodavci drže lavovski dio od gotovo 30 milijardi dolara izloženosti stranih banaka Rusiji.
Europske banke, osobito one u Austriji, Italiji i Francuskoj, najviše su izložene Rusiji i bile su u stanju pripravnosti ako vlade uvedu nove sankcije, javlja Reuters. Prema podacima BIS-a, sve talijanske i francuske banke imale su potraživanja od oko 25 milijardi dolara od Rusije u trećem tromjesečju 2021.
Austrijske banke imale su 17,5 milijardi dolara. To je u usporedbi s 14,7 milijardi dolara za Sjedinjene Države.
Stoga se čini vjerojatnim da će Zapad ići korak po korak, ostavljajući najstrože sankcije kao zadnje sredstvo. Najjednostavniji način je da se proširi lista ruskih poduzetnika i bogataša koji bi se našli na udaru Zapada u nadi da će oligarsi pritisnuti Kremlj da odustane od napada na Ukrajinu.
Zatim bi se na meti mogao naći ruski financijski sektor, posebno važne banke poput VTB-a i Sberbanka, a potom bi se, primjerice, moglo zaprijetiti onemogućavanjem Rusiji da svoje državne obveznice prodaje na Londonskoj burzi.
Zapadu neće biti lako jer bi Putin na oštrije sankcije mogao reagirati jačanjem veza s Kinom, a uz to se mnoge zapadne zemlje i same bore s najvećom inflacijom u posljednjih nekoliko desetljeća.
