samo riječi ili...?

Najjače političke snage kunu se da će digitalizirati zemlju nakon izbora. Pitali smo ih kako to konkretno misle napraviti

01.07.2020 u 15:36

Bionic
Reading

Sve velike političke stranke u predizbornoj kampanji obećavaju ubrzanu digitalizaciju zemlje nakon parlamentarnih izbora ove nedjelje. Sreća je u nesreći da vlada pandemija koronavirusa pa je država već pokazala da se može brzinski digitalizirati, ali samo kada je na to na natjera viša sila. No i uz neke brze pomake naprijed, Hrvatska još uvijek nedovoljno koristi potencijal koji nudi internet, posebice u velikom dijelu uspavanog javnog sektora, kojem se uglavnom nikada i nikamo ne žuri

Upitali smo pet najvećih političkih struja: HDZ, Restart koaliciju, Domovinski pokret, Možemo! i Most kako konkretno planiraju digitalizirati zemlju, kako misle pokrenuti javni sektor i gospodarstvo digitalnim rješenjima i što planiraju učiniti po tom pitanju kada bi im se ukazala prilika da osvoje vlast.

Sve stranke osim Domovinskog pokreta Miroslava Škore odgovorile su vrlo detaljno na naša pitanja, a mjere koje predlažu vrlo su opipljive i donijele bi velike koristi cijelom društvu, stoga krenimo u njihov pregled.

Platforma Možemo!

Platforma Možemo!, točnije njihov IT ekspert Ivo Špigel kaže nam kako se oni zalažu za brz i odlučan zaokret gospodarstva prema zelenoj, otpornoj i održivoj ekonomiji uz snažnu podršku transformaciji velikog broja radnih mjesta iz onih koja donose nisku dodanu vrijednost i samim time vežu uz sebe niske plaće prema tehnološki sofisticiranim djelatnostima s visokom dodanom vrijednošću i dobro plaćenim radnim mjestima.

'U užem smislu, naša strategija digitalizacije adresira tri aspekta: građane, gospodarstvo i javni sektor', kaže nam Špigel te redom pojašnjava: građanima treba osigurati maksimalnu kontrolu nad vlastitim podacima kojima raspolažu korporacije i državne organizacije. 'Građani moraju imati puno pravo na raspolaganje vlastitim podacima, moraju biti zaštićeni kako od cyber kriminala, tako i od neovlaštenog 'njuškanja' privatnog i državnog sektora. U kontekstu korištenja digitalnih javnih usluga potrebno je svim građanima osigurati pristup internetu bez obzira na to gdje žive i kakav im je materijalni status.'

Platforma Možemo! - ilustracija Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

'Za gospodarstvo naša strategija predviđa digitalizaciju kao 'tehničku' metodu rasterećenja od svih nepotrebnih postupaka i gubljenja vremena u komunikaciji i transakcijama s institucijama javnog sektora na svim razinama. Nužno potrebno rasterećenje i ukidanje brojnih administrativnih prepreka, pojedinih (pomno odabranih) parafiskalnih nameta i olakšanje poslovanja nemoguće je bez snažne digitalizacije svih sektora državne uprave s kojima poduzetnici nužno korespondiraju. Ključnim potezima potrebno je potaknuti i ojačati razvoj tehnoloških kompanija, startupova i scaleupova, pomno osmišljenim mjerama kao što je, primjerice, mogućnost jednostavne razdiobe vlasničkih udjela u kompanijama kako bi se potakla radnička participacija', kaže Špigel te zaključuje:

'Kada je riječ o javnom sektoru, potrebno je provesti punu i radikalnu transformaciju s ciljem pune transparentnosti, za što je naravno digitalizacija ključ. Sve financijske transakcije, proračuni pojedinih tijela javne vlasti i administrativnih jedinica trebaju biti dostupni digitalnim putem. Nadalje, svi dokumenti kao što su dopisi, odluke, ugovori i slično također trebaju biti digitalizirani i dostupni, osim - dakako - onih koji su iznimno označeni kao povjerljivi. Nadalje - svi podaci koji se stvaraju u javnom sektoru trebaju biti dostupni po open data principu, kako bi građani imali uvid i kako bi poduzeća mogla stvarati aplikacije i druga digitalna rješenja na temelju tih podataka.'

Most

  • +27
Most - ilustracija Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

U Mostu nezavisnih lista kažu nam da će provesti opću digitalizaciju izlaganjem državnih i javnih usluga građanima putem interneta. 'Svaki građanin Republike Hrvatske prilikom izrade osobne iskaznice dobiva i osobni certifikat za potpisivanje (unazad nekoliko godina), a koji građani mahom ne znaju ili ne mogu koristiti. Radit ćemo na općem podizanju razine informatičke pismenosti, kao i na podizanju svijesti o mogućnosti korištenja naprednih tehnologija (osobni certifikat) za olakšavanje procedura građana prema državi. Također, zalažemo se za općenito spuštanje poreznih stopa i ukidanje parafiskalnih nameta poduzetnicima, uz dodatne stimulanse za poduzetnike početnike', kažu nam iz stranke Bože Petrova.

Podsjećaju da reforma javne uprave postoji kao akcijski plan vrijedan više stotina milijuna kuna, a zaostao je u ladicama Ministarstva uprave. S time na pameti govore nam kako automatizacija uvijek kao posljedicu ima povećanje efikasnosti, pa tako i automatizacija procesa unutar javnog sektora. Slikovito rečeno, svaki posao ili proceduru (a mahom su to repetitivni poslovi) koju računalo može obaviti brže i efikasnije treba prepustiti računalu.

'Ljudske kapacitete treba usmjeriti prema problemima koje računalo ne može efikasno rješavati, a takvih poslova ima i bit će još dugo prisutni na tržištu rada. Skupa i neefikasna država, s mutnim pravosuđem, jest i jedan od glavnih razloga zbog kojih naši poduzetnici odlučuju otvoriti tvrtke u nekoj od drugih zemalja Europske unije. Svaka razina poduzetništva široke ruke će prihvatiti sve poteze koji olakšavaju procedure povezane s obavezama prema državi, tako da vjerujemo da će olakšavanje tih procedura sigurno povećati efikasnost privatnog sektora', kažu za tportal.

Restart koalicija

  • +3
Članovi RESTART koalicije - ilustracija Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorović

Restart koalicija predvođena Davorom Bernardićem, šefom SDP-a, kaže da njihov program ima četiri vrlo jednostavna smjera djelovanja. Prvi je povećanje učinkovitosti državne uprave, što uključuje preispitivanje, standardizaciju, a potom digitalizaciju i digitalnu transformaciju poslovnih procesa državne i javne uprave. To može značiti puno toga, od jednostavnih koraka kao što je edukacija službenika u korištenju informatičkih alata (ili samo tipkanju na računalu), preko gašenja starih metoda komunikacije (faksova), do implementacije sasvim novih i inovativnih servisa za građane ili tvrtke poput ePeticija, eZadužnica ili praćenja kretanja predmeta kroz labirinte državne uprave (kao i uvid u statistike vremena rješavanja predmeta).

Drugi smjer je dijeljenje setova podataka velike vrijednosti, a koji se onda mogu koristiti u korist građana i poduzetništva. Primjer bi bilo dijeljenje meteoroloških podataka (za poljoprivrednike), kvalitete zraka, vodostaja ili uvid u registre i matice, razne adresare i slične druge baze podataka koje poduzetnici mogu koristiti za donošenje kvalitetnijih i bržih poslovnih odluka. Treći prioritet je radikalno podizanje transparentnosti državne i javne uprave kako bi se ulovili u koštac s korupcijom, a što uključuje neusporedivo veću razinu detalja svih troškova države i javne uprave, ali i svih drugih procesa (primjerice presuda, odluka, natječaja svih vrsta, od javnih nabava, velikih i bagatelnih, preko natječaja za radna mjesta, do natječaja za koncesije, imovinu i slično).

Dokument: "RESTART-ov gospodarski program"

'Posljednji prioritet je ukupna promjena paradigme razvoja državnih IT sustava s postojećih velikih, monolitnih i višegodišnjih projekata, za koje se može natjecati mali broj uglavnom 'dvorskih' dobavljača, u brzi i agilni pristup manjih projekata s kratkim rokovima isporuke, puno manjih vrijednosti, a koji su dizajnirani da funkcioniraju na način da lagano i automatski razmjenjuju podatke s drugim sustavima putem industrijskih standardnih API sučelja, npr. putem tehnologije REST. Moderne države svoje IT sustave grade upravo na ovim principima, a pritom daju priliku mikro i malim poduzetnicima da se razvijaju, grade svoj financijski kapacitet, stvaraju reference, gomilaju znanje da bi mogli dalje prodavati svoje usluge na domaćem i stranom tržištu', rekli su nam u Restartu.

HDZ

  • +3
Andrej Plenković - ilustracija Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavić

Iz vladajuće stranke, HDZ-a predvođenog Andrejom Plenkovićem, kažu kako uz već dosad učinjene iskorake u digitalizaciji, uvođenjem novih e-usluga u sustav e-Građani, implementacijom e-računa, digitalizacijom u području pravosuđa te ukupnim ulaganjima na tom području, većima od 1,3 milijarde kuna, planiraju nastaviti s uvođenjem novih digitaliziranih procesa.

'Razvoj nacionalne agregacijske infrastrukture i stavljanje u punu funkciju Centra dijeljenih usluga, kojim će se postići puna interoperabilnost sustava, baza i registara, kojih je više od 500 i kojima upravljaju državna tijela, uvođenje novih 300 e-usluga i daljnji razvoj sustava e-Građani, snažnija primjena umjetne inteligencije u javnoj upravi te ulaganje u sustav cjeloživotnog obrazovanja, odnosno digitalne vještine građana smatramo ključnim stavkama za daljnji razvoj digitalizacije', poručili su nam.

Dokument: "HDZ-ov izborni program"

Pitamo ih kako misle povećati efikasnost javnog sektora upotrebom digitalnih alata, na što nam odgovaraju kako im je, osim daljnjeg ulaganja u sustav e-Građani i povezivanje baze podataka i registara, cilj dodatno ulagati u sustav upravljanja i razvoja ljudskih potencijala u javnoj upravi, posebice u vidu jačanja digitalnih kompetencija službenika.

'Dodatno, planiramo uvesti digitalni potpis u svim tijelima državne i javne uprave. Kako bi Hrvatska postala prepoznata kao zemlja inovacija osobito kroz digitalne tehnologije te kako bismo omogućili daljnji razvoj IT sektora kao strateške grane domaće industrije, provest ćemo analize i osigurati preduvjete za povećanje udjela IT sektora u BDP-u za najmanje deset posto do kraja iduće godine. Planiramo uložiti pet milijardi kuna u inovacije, poduzetništvo i nove proizvode radi digitalne transformacije industrije i povećanje izvoza te povećati ulaganja u istraživanje i razvoj sa sadašnjih jedan posto na 2,5 posto BDP-a i razvijati kreativne industrije. U okviru nove kohezijske omotnice, poticat ćemo malo i srednje poduzetništvo, inovacije u svim sferama društva, industrije u nastajanju te digitalizaciju i za to ćemo osigurati 25 milijardi kuna, odnosno trećinu sredstava europske omotnice', zaključili su.