Slavonski Brod ponio je titulu najotvorenijeg grada po dostupnosti i kvaliteti informacija o pripremi i trošenju proračuna. Visoku otvorenost prema javnosti pokazuju i Osijek, Opatija i Zagreb, a na začelju se nalaze Šibenik, Pazin, Split i Vinkovci
Indeks transparentnosti proračuna u 33 hrvatska grada izradio je Institut za javne financije, pri čemu je glavni cilj bio istražiti dostupnost i kvalitetu informacija u gradskim proračunima te otvorenosti gradskih proračunskih procesa javnosti.
'Transparentnost proračuna je mogućnost građana da dobiju potpune, bitne, pravovremene i razumljive proračunske informacije', naglasila je Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, dodajući da je otvorenost lokalnih proračuna osobito važna zbog toga što lokalne jedinice nude sve više javnih dobara i usluga.
Zbog ograničenih sredstava, u istraživanje Instituta uključena su samo 33 grada od postojećih 127. 'Radi se o gradovima koji su 2001. preuzeli decentralizirane funkcije, čiji prihodi i rashodi čine 60 posto prihoda i rashoda svih jedinica i u kojima živi 50 posto ukupnog stanovništva', pojasnila je Ott.
Indeks otvorenosti gradskih proračuna izrađen je na temelju ankete među službenicima za informiranje, gradskim upravama, gradskim vijećima i gradskim organizacijama civilnog društva te službenicima Sektora za financiranje lokalnih jedinica u Ministarstvu financija.
Ukupna transparentnost gradskih proračuna u prosjeku je iznosila 65 posto, pri čemu je najlošiji grad Šibenik ostvario 45, a najbolji Slavonski Brod 82 posto
Podindeksi izrađeni u sklopu ankete pokazuju da je otvorenost javnosti znatno bolja od kvalitete informacija. Najčešći problem su neobjavljivanje proračunskog vodiča za građane, nedostatak detaljnijih podataka o rashodima i prihodima proračuna, neobjavljivanje dnevnih redova sjednica gradskih vijeća na web stranicama te relativno slab odaziv gradskih službenika za informiranje, gradskih uprava i gradskih vijeća na ankete.
Istraživanje je pokazalo da postoje problemi u komunikaciji gradskih uprava i Ministarstva financija zbog velikog broja jedinica, nedovoljnog broja djelatnika Ministarstva financija zaduženih za lokalne jedinice, kompliciranih zakona i njihovih čestih izmjena. 'Uočili smo da se gradske uprave i Ministarstvo financija međusobno optužuju za slabu suradnju', rekla je Ott.
Problem je i to što organizacije civilnog društva i građana nedovoljno razumiju proračunske dokumente. Stoga se među preporukama koje je iznjedrilo istraživanje posebno naglašava potreba objavljivanja proračuna za građane te češće održavanje javnih rasprava uoči donošenja proračuna.
Također, preporučuje se pravovremeno objavljivanje razumljivijih i detaljnijih podataka za dulja vremenska razdoblja, usavršavanje i obrazovanje svih sudionika, smanjenje broja lokalnih jedinica, rjeđe mijenjanje propisa te poboljšanje i usklađivanje službenih internetskih stranica gradova.
