analiza intercapitala

Na povratku u turističku normalu: Može li zlatna koka ponovno snijeti jaje?

Bionic
Reading

Nakon 2020., obilježene karantenama, ograničenjem putovanja te drugim pandemijskim mjerama, uslijedila je 2021. s ublažavanjem mjera, oporavkom I rastom. Može li 2022. biti godina u kojoj će hrvatski turizam konačno moći reći: 'Vratili smo se u normalu!'

Nakon spomenutog razdoblja zatvaranja i ograničenja putovanja, u 2021. započeo je oporavak turističke industrije, ali na razinu koja je još uvijek bila ispod one iz 2019. Ipak, važno je naglasiti da je 2019. bila rekordna godina za hrvatski turizam pa se, nakon slabe 2020., u 2021. uspjelo napraviti puno stvari da se turistička industrija vrati na pravi put. Kako stvari trenutačno stoje, broj dolazaka i noćenja znatno raste u odnosu na 2021. te ima potencijala nadmašiti 2019. godinu.

Unatoč tome, postoje neki čimbenici koje bismo trebali uzeti u obzir prije nego što damo previše pozitivan pogled. Među njima, dvije stvari treba odmah naglasiti. Prvo, trenutačna rusko-ukrajinska kriza te drugo, inflacija koja je prisutna u cijelom svijetu, a posebno u Europi.

Rusko-ukrajinska kriza ne bi trebala imati direktan utjecaj na hrvatski turizam te postoji nekoliko razloga za to. Kao prvo, ruski i ukrajinski turisti čine vrlo mali broj dolazaka i noćenja u Hrvatskoj. Ako pogledamo podatke iz 2019. godine, tj. prije pandemije, ukrajinski dolasci u prosjeku čine samo jedan posto svih dolazaka dok ruski dolasci čine 1,53 posto. Istovremeno, ukrajinska noćenja u prosjeku čine 1,4 posto svih stranih noćenja dok ruska noćenja čine 1,5 posto. To znači da čak i u slučaju da većina turista iz tih zemalja prestane dolaziti u Hrvatsku, posljedice ne bi bile prevelike.

Istovremeno, najveće tržište s kojeg tradicionalno dolazi najviše turista u Hrvatsku je Europska unija. Glavni način dolaska tih turista je cestom, najčešće automobilom ili kamperom. S obzirom na to na rat u Ukrajini nema direktan utjecaj na taj oblik turizma, očekuje se njegov rast u 2022. godini. Štoviše, trenutačni inflacijski pritisci ne bi trebali imati znatan utjecaj na te turiste, s obzirom na to da dolaze iz zemalja koje imaju viši standard života, veću ušteđevinu te tradicionalno provode ljeto u Hrvatskoj. Također je važno naglasiti da Velika Britanija, zemlja koja nije dio EU-a, ali velik broj turista dolazi iz nje, ima nekih pozitivnih vijesti za Hrvatsku. Naime, prema podacima britanske pošte, od početka 2022. došlo je do povećanja razmjene između funte i kune za 137 posto u odnosu na isto razdoblje u 2021. godini, što pokazuje da bi Hrvatska ove godine mogla imati velik broj dolazaka iz te zemlje.

S druge strane, inflacija bi također mogla imati negativan utjecaj na same turističke kompanije. Razlog tome je to što inflacija stavlja velik pritisak na njih da povećaju cijene svojih usluga, što bi potencijalno moglo dovesti do manjeg broja korisnika. Nadalje, dogodio se pad rezervacija od 20 posto u ožujku 2022. zbog neizvjesnosti uzrokovane rusko-ukrajinskom krizom. Ipak, nakon početne neizvjesnosti, prema navodima najvećih turističkih agencija u Hrvatskoj, u posljednjih nekoliko tjedana zabilježeno je veliko povećanje rezervacija, što upućuje na razine iz 2019. godine.

Također je važno naglasiti glavni problem koji muči hrvatski turizam već godinama, a to je nedostatak radne snage. Da bi smanjile utjecaj tog problema, turističke kompanije počele su nuditi bolje radne uvjete (veće plaće, bolje beneficije itd.), a kad to nije uspjelo, počele su uvoziti više radne snage iz inozemstva. Zbog tih mjera velik dio potražnje za radnicima ove sezone je ispunjen, čineći nedostatak manje izraženim.

  • +19
Turisti u razgledavanju Šibenika Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Uzimajući sve to u obzir, zašto su očekivanja za ljetnu sezonu u 2022. toliko velika? Da bih odgovorio na to pitanje, pogledao sam podatke jedne od glavnih putničkih agencija Europske unije, tj. Europske putničke komisije (engl. European Travel Commission, ETC).

ETC kvartalno provodi velik broj istraživanja i anketa na razini cijelog EU-a, pa nam njihovi podaci mogu dati uvid u trendove u cijeloj Europskoj uniji. Kao prvo od tih istraživanja anketa je u kojoj se ispituje namjera ljudi da putuju. Prema toj anketi, 76,8 poto sudionika odgovorilo je da će vjerojatno ili vrlo vjerojatno putovati u sljedećih šest mjeseci. S obzirom na to da je najnovija verzija te ankete napravljena u ožujku 2022. (kada je većina trenutačnih negativnih čimbenika već bila poznata), ne bi se očekivalo da će taj broj biti toliko visok. Štoviše, taj broj predstavlja povećanje od 15,7 postotnih poena u odnosu na prijašnju verziju ankete, provedenu u prosincu 2021. godine. Napokon, sudionici iz zemalja koji su rekli da će najvjerojatnije putovati, odnosno Nijemci s 80,8 posto, Britanci s 81,8 posto, Poljaci s 82,4 posto te Talijani s 84,6 posto, također su neka od najvećih ulaznih tržišta za Hrvatsku.

Istodobno, postoji još nekoliko istraživanja koja treba uzeti u obzir. Prvo od njih je planirani iznos potrošnje putnika. Prema tom istraživanju, udio putnika koji planiraju potrošiti između 500 i 1500 eura porastao je za osam posto u odnosu na prosinac 2021., a udio putnika koji planiraju potrošiti iznad 2000 eura pao je za osam posto. To je trenutačno jedan od najboljih pokazatelja utjecaja inflacije na turizam. Iz toga se zapravo može zaključiti da ljudi nisu voljni otkazati svoje ljetne planove, već biraju povoljnije opcije. Zadnje istraživanje koje treba uzeti u obzir anketa je o preferencijalnim zemljama za putovanje. Prema toj anketi, predvode južnoeuropske destinacije, a Hrvatska je izjednačena na petom/šestom mjestu s Portugalom, s 5,1 posto kao zemlja preferencije.

Dakle što se može zaključiti iz svih tih podataka? Kao prvo, velik je utjecaj ograničenja putovanja tijekom pandemije na turističku industriju. Nije da većina ljudi nije bila voljna putovati, pogotovo kako su rasle stope cijepljenja, nego je većina zemalja imala neki oblik ograničenja putovanja. Drugo, nakon ukidanja tih ograničenja, čak i kad se uzmu u obzir trenutačna geopolitička neizvjesnost i inflacija, ljudi imaju snažnu volju putovati. Tome idu u prilog i podaci s nekih od najvećih ulaznih tržišta za Hrvatsku, tj. podatke iz Njemačke, Austrije, Italije..., na kojima je Hrvatska i dalje zemlja u koju bi najradije putovali.

Zbog svega toga očekujemo da će hrvatski turizam ove godine po broju dolazaka, noćenja i ukupnih prihoda izjednačiti ili nadmašiti razinu iz 2019. godine. Istodobno, s obzirom na neizvjesnost i promjene koje se događaju na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj razini, profitabilnost je gotovo nemoguće procijeniti, pa ćemo taj izračun ovdje izostaviti.

Može li, dakle, zlatna koka ponovno snijeti jaje? Odgovor je - da, može, a kako trenutačno stvari stoje, to bi moglo biti jedno od najvećih jaja dosad.