intervju s Anjom Profozić

Moramo ostaviti masovni turizam iza sebe i okrenuti se prema održivom, personaliziranom turizmu

11.10.2018 u 10:35

Bionic
Reading

Više od 60 govornika iz vrhunskih hotela i turističkog sektora iz cijelog svijeta okupit će se uz 300 kolega sudionika od 8.-10. studenog 2018. u Rixos Libertas hotelu u Dubrovniku na četvrtom izdanju Best Stay konferencije

Osim stjecanja novih znanja i vještina, Best Stay konferencija se profilirala kao centralno B2B mjesto susreta i razmjene ideja, upoznavanja novih poslovnih partnera, stvaranja konkretnih prilika te povezivanja vodećih hotelijera. O novostima u ovogodišnjem programu, nadolazećim trendovima u hotelijerstvu i turizmu ali i o budućnosti razvoja hrvatskog turizma i hotelijerstva razgovarali smo s Anjom Profozić, direktoricom Proper d.o.o., organizatorom konferencije.

1) Manje od mjesec dana dijeli nas od 4. izdanja Best Stay konferencije, najkonkretnijeg događanja o hotelijerstvu i turizmu. Možete li nam objasniti o kojim je točno programskim formatima i aktivnostima riječ na temelju kojih je Best Stay konferencija ocijenjena relevantnom za važna B2B umrežavanja?

Bitno nam je da svi naši sudionici upoznaju prave kontakte na Best Stay-u koji će im pomoći da bolje odrade posao, da budu inovativniji, uspješniji, da oduševe svoje goste i budu najbolji u onome što rade. Zbog toga je program pun zabavnih ikorisnih aktivnosti koje upravo to omogućuju. Idemo puno dalje od toga da prodamo ulaznicu, a ti dođeš na event i budeš prepušten sam sebi da pronađeš informacije i nove kontakte. Naprimjer, imamo speed networking, što je kao speed dating, ali u poslovnom kontekstu, tako da se hoteli upoznaju s dobavljačima. Ove godine imamo i The Networker program, putem kojeg hotelijeri selektiraju koje druge hotelijere žele upoznati i mi ih konkretno na licu mjesta upoznajemo točno s tim ljudima. Imamo i putovnicu kroz izložbeni prostor, zone za uživanje u kavi, sokovima, vinu, tematski party i još puno zanimljivih aktivnosti.

2) Tema ovogodišnjeg izdanja su novi trendovi u hotelijerstvu i turizmu koji funkcioniraju u praksi, no prije nego se okrenemo budućnosti, vratimo se na prethodna izdanja. Možete li sažeti zaključke donesene na prethodnim konferencijama i dati nam informaciju koliko su se ta predviđanja i zaključci obistinili?

Mnoga predviđanja i zaključci su se obistinili, ali i dalje razvili, naprimjer još 2015. smo govorili o važnosti ljudskih potencijala u turizmu, o personalizaciji za svakog gosta, o važnosti priče u turizmu, o autohtonim doživljajima i proizvodima - sve je ovo iz godine u godinu postajalo sve bitnije. U 2016.-oj bilo je mnogo razgovora i primjera iz prakse o glamping-u, kao i o difuznim hotelima - za oboje vidimo da su se do danas mnogi otvorili, a i za 2019. se planira još više. Prošle godine smo se u Splitu posvetili luksuznom turizmu, u kojeg se sve više investira na ovim prostorima, ali u isto vrijeme problem manjka kvalitetne radne snage je sve veći, tako da ćemo se tom problematikom dosta baviti ove godine.

3) Analizirajući protekle konferencije i zaključke, koji je po vama smjer u kojem se mora razvijati hotelijerstvo u Hrvatskoj kako bi osiguralo svoju održivost pa samim time i utjecalo na rast gospodarstva u Hrvatskoj?

Kvaliteta je najbitnija,a to uključuje kvalitetu u svakom području, od kvalitete zaposlenika, opreme, tehnologije, hrane, proizvoda, kao i načina na koji se svakodnevno radi i komunicira s gostom. Ako uspijemo održati visoku razinu kvalitete, onda možemo održati i više cijene, što naravno utječe na rast gospodarstva.

4) Na ovogodišnjoj konferenciji očekujete preko 300 sudionika koji će imati priliku čuti više od 60 stručnjaka iz hotelijerstva i turizma. Koja biste predavanja posebno istaknuli i zašto? Koja je novost u ovogodišnjem programu u odnosu na prethodna izdanja?

Svaka tema je zanimljiva na svoj način i svaki govornik ili panelist ima svoju priču. Upravo zato je konferencija interesantna, jer okuplja veliki broj ljudi iz prakse, od kojih svaki ima nešto zanimljivo za podijeliti i ispričati. Od takvih se ljudi dobiju najbolji savjeti i ideje koje vode naprijed.

Novost ove godine je fokus na trendove koji funkcioniraju u praksi o čemu će se govoriti prvoga dana, a drugi dan konferencije fokusiran je na posebne niše, tako da svatko može pronaći nešto za sebe.

5) Prepoznajete li već neke trendove koji će oblikovati budućnost razvoja hotelijerstva u Hrvatskoj i regiji?

Tehnologija se razvija izuzetno brzo i ulazi u svaki dio naših života, željeli mi to ili ne. Tako i u turizmu i hotelijerstvu, tehnologija postaje bitan dio svakog hotela, iskustva gosta, kao i snalaženja u destinaciji, i toga će biti sve više. Naravno da neće svaki tehnološki izum zaživjeti, ali svakako da će 5G i IoT unijeti puno promjena. Na Best Stay-u ćemo i o tome diskutirati; od pametnih soba, Wi-Fi projekata, najnovijih aplikacija, do inovacija u F&B odjelu i personaliziranog iskustva gosta putem tehnologije. Uz brzi razvoj tehnologije, razvijat će se turističke niše i povratak u prirodu.

6) Jedna od tema su i nove tehnologije u službi hotelijerstva. Smatrate li da Hrvatska zaostaje za trendovima ili smo u korak s vremenom? Možete li nam navesti praktični primjer upotrebe tehnologije u hotelijerstvu?

Već sam gore navela nekoliko primjera o upotrebi tehnologije u hotelijerstvu, ali najvažnije je da tehnologija služi hotelijerstvu, a ne sama sebi. To je i jedan od zaključava s prošlogodišnjeg Best Stay-a. Što se tiče Hrvatske, sve ovisi o kome se radi, a što se tiče Best Stay-a, mi imamo sudionike iz cijele Europe i dalje, čak i iz Azije, tako da govorimo o najnovijim trendovima na globalnoj razini, s ciljem da Hrvatska i regija ne zaostaju.

7) Hrvatska se danas suočava s pitanjem održivosti turizma. Dosta se razgovara i o Strategiji za održivi turizam. Smatrate li da se hotelijeri trebaju okrenuti prema novoj skupini gostiju koji su ekološki osviješteni, zahtijevaju više standarde koje 'zeleni hoteli' pružaju u pogledu zdravlja, sigurnosti i komfora, i spremni su platiti višu cijenu za uslugu?

Da. Ranije sam se osvrnula na kvalitetu, a kvaliteta u turizmu je naravno povezana s kvalitetom života i zdravlja. Sve više gostiju želi boravak u prirodi, aktivnosti i proizvode koji ih čine zdravima, bilo to u kontekstu privatnog ili poslovnog putovanja. Ne znam za strategije jer se one ovdje pripremaju jako dugo, a reagirati treba odmah. Ja znam samo kako to ide u praksi. Osim Best Stay-a radimo i druge evente pa smo tako u zadnjih godinu dana napravili evente za luksuzne brendove i velike kompanije koje su tražile lokacije za klijente i seminare za zaposlenike u prirodi, s lokalnom hranom i po potrebi postavljanjem čitave infrastrukture koja omogućuje aktivnosti i smještaj u prirodi. S druge strane, uz produkciju evenata, bavim se zasebno i glamping turizmom, tako da sam osobno bila svjedok mnogim pričama gostiju koji na obiteljski odmor dolaze iz najudaljenijih kutaka Europe, Amerike ili Australije, iz zemalja gdje je standard dosta viši. Oni traže boravak u prirodi uz zdravu hranu, aktivnosti u objektu koji je u skladu s prirodom, gdje gosti stvarno mogu „napuniti baterije“ energijom iz prirode. To je sada IN,  ljudi imaju potrebu za povratkom u prirodu i to im je jedini pravi odmor. Zato sve više većih hotela i hotelskih kompanija investira u glamping resorte, gradi ili renovira svoje hotele da postanu „zeleni“.

8) I za kraj, možete li u samo jednoj rečenici sažeti što gosti mogu očekivati i s kojim znanjima i iskustvima mogu otići s ovogodišnje Best Stay konferencije?

Kao što gosti koji idu na odmor traže jedinstveno, personalizirano i pozitivno iskustvo koje će ih odmoriti, zabaviti i dati im novi vjetar u leđa, tako i naši sudionici dobivaju isto (na malo drukčiji način) na ovom poslovnom, ali jednako tako zabavnom, praktičnom i inspirativnom eventu, ove godine u Dubrovnikuod 8. do 10. studenoga.