Imate psa kao kućnog ljubimca i na sve troškove koje podmirujete, poput kupnje hrane, plaćanja veterinara, šišanja i sličnog, što ugrubo, ovisno o vrsti i veličini, košta od 300 pa i do više od tisuću kuna mjesečno, morate plaćati još i porez na njega - prema nekim procjenama 100 eura godišnje, objavila je Slobodna Dalmacija
Kako pak doznaje Slobodna, Porezna uprava još nema službenih saznanja o uvođenju 'poreza na pse', a Ministarstvo poljoprivrede još objedinjuje odgovore na dostavljene komentare nakon javne rasprave o nacrtu Zakona o zaštiti životinja.
No, priča o nametu koji bi zahvatio vlasnike oko 350 tisuća registriranih pasa krenula je već prije nekoliko godina, do sada bez konkretnog efekta. I kao kod svega, mišljenja su različita.
Iako se porezima bavi Ministarstvo financija, Branka Buković Šošić, dr. med. vet., voditeljica Odjela za zaštitu životinja Ministarstva poljoprivrede, smatra kako bi uvođenje poreza odnosno prireza na pse trebalo poslati poruku vlasnicima pasa da trebaju osigurati kontrolu razmnožavanja svojih ljubimaca, s obzirom na to da bi se kao olakšice od poreza u obzir moglo uzeti da vlasnik steriliziranog psa ne plaća porez kao ni onaj koji je psa udomio iz skloništa.
Podržavamo prijedlog uvođenja tzv. poreza na pse, iako se to ne može propisati Zakonom o zaštiti životinja jer nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede nego Ministarstva financija. Smatramo da bi uvođenje takvog poreza dovelo do bolje kontrole mikročipiranja pasa, a time i cijepljenih pasa, a sve u svrhu smanjenja napuštanja pasa i veće odgovornosti i skrbi za pse. Procjenjujemo da u Hrvatskoj ima više od 20 posto pasa koji nisu mikročipirani. Maksimalna propisana kazna iznosi 6.000 kuna za sve koji nisu ispoštovali ovu zakonsku obvezu. Smatramo da bi obaveza mikročipiranja svakako trebala biti propisana i za mačke', istaknula je Snježana Klopotan iz Udruge Prijatelji životinja koji pozivaju Ministarstvo poljoprivrede da suradnjom s Ministarstvom financija pomogne u realizaciji ovog, po njima, korisnog prijedloga koji bi se, da bi bio opravdan, trebao vratiti psima i njihovim vlasnicima.
Kad bi se, kako se priča, svakog vlasnika registriranoga psa u Hrvatskoj oporezivalo sa stotinu eura godišnje, moglo bi se ubrati najmanje 35 milijuna eura ili 252 milijuna kuna. Usto, nepoznato je još koliki će eventualni porez plaćati vlasnici više pasa.
Prema nekim razmišljanjima, porez za kućne ljubimce (pse i mačke) mogao bi popuniti gradski budžet, a iz prikupljenog poreza izdvojiti novac za sterilizaciju pasa i mačaka lutalica. Držanje egzotičnih životinja moglo bi se ograničiti ili posve zabraniti.
